{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bešlagić predao pismo Doris Pack

F
19.7.2007. u 16:13
0
0
Bešlagić predao pismo Doris Pack
0
Bešlagić predao pismo Doris Pack
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Selim Bešlagić predao je danas Doris Pack, predsjednici Delegacije Evropskog parlamenta za suradnju sa zemljama JI Evrope, pismo koje je uputio svim relevantnim međunarodnim zvaničnicima.
Pismo objavljujemo u cijelosti.

" Želim Vas odmah razuvjeriti: ovo pismo ne pišem zbog problema koje imam lično. Naprotiv, kao odgovoran čovjek svjestan sam obaveze da u trenucima kada se sumnjičim za navodne ratne zločine, moram biti na dispoziciji pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. Istovremeno, teško mogu prihvatiti činjenicu da sam zbog toga ja i neki građani predmet međunarodnih potjernica čije raspisivanje ima političku pozadinu ili da se protiv nas istovremeno vode istrage u dvije zemlje i na taj način ugrožavaju naša temeljna ljudska prava. Savjest mi je mirna i zbog toga nisam posegnuo za poslaničkim imunitetom kada su me policajci priveli u državni sud BiH.

U najtežim trenucima, zajedno sa svim građanima Tuzle, znao sam se oduprijeti zlu i mržnji koji su nas zapljusnuli u proljeće 1992. godine. Grad smo odbranili jedinim legitimnim snagama koje su nam bile na raspolaganju, a to je policija. O tome kako je tuzlanska civilna vlast funkcionisala u ratu mogu svjedočiti brojni predstavnici međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija. A da smo radili najbolje što se moglo svjedoče brojna međunarodna priznanja dodijeljena gradu, ali i meni. U tim teškim trenucima Tuzla je bila jedini grad bez paravojski. Sačuvali smo njeno multietničko biće u najtežim danima njene historije i pružili utočište desetinama hiljada onih koji su, samo zbog toga što su pripadali drugom narodu, na drugačiji se način molili Bogu i imali drugačija imena, protjerani sa svojih vjekovnih ognjišta.

I danas je Tuzla, na našu zajedničku sreću i ponos, najznačajniji multietnički centar u kome nije uništena ideja evropske BiH. Vjerovatno je i to jedan od razloga što se, prilikom izjednačavanja krivice za ono što nam se dogodilo, u Beogradu pokušava napraviti balans odgovornosti.

Sukob na Brčanskoj Malti od 15. maja 1992. godine se dogodio. Jedini način da se spozna puna istina o ovom sukobu je proces pred sudom. Ni ja, ni moji saradnici tokom rata od toga ne bježimo. Smeta nam što smo postali predmetom političkih razračunavanja u ovoj regiji. Dokazati da je bilo zločina na obje strane, pogotovo na primjeru Tuzle, je ono što nacionalisti danas itekako priželjkuju. Srpski posebno.

Sve do oktobra 2004. godine, kada su prestala da važe Rimska pravila puta, koja su osiguravala da nijedna osoba neće biti uhapšena niti zadržana u pritvoru bez "prethodno izdane naredbe, naloga ili optužnice koju je pregledao Međunarodni sud i za koju je utvrdio da je u skladu s međunarodnim pravnim normama", građani Bosne i Hercegovine bili su zaštićeni od hapšenja i progona iz političkih razloga.

Našim hapšenjem inaugurirana je praksa od prije 1996. godine. Takvim ponašanjem ugrožena je sloboda kretanja u regionu.

Od Vas očekujem angažman na pronalaženju rješenja za novonastalu situaciju. Pravna sigurnost koju su građanima BiH pružala Rimska pravila puta, mora biti obezbijeđena i danas. Ako su Pravila prestala da funkcionišu zbog velike preopterećenosti Haškog tribunala, logičnim se čini zaključak da slična pravila ponašanja moraju međusobnim dogovorom utvrditi zemlje čiji građani najviše trpe, kao što su Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Taj dogovor bi otklonio sve dosadašnje nesporazume, a posebno činjenicu da je pravni vakuum rezultirao paralelnim i nekoordiniranim istražnim radnjama za iste slučajeve u različitim zemljama, pa čak i onda kada je neki predmet Haški tribunal proslijedio samo jednoj od tih zemalja. U konkretnom slučaju predmet "Brčanska Malta" Tribunal u Hagu je ustupio pravosuđu Bosne i Hercegovine.

Zbog dvostrukih istražnih radnji mi se suočavamo sa svojevrsnim lovom na ljude, koji se hapse i privode samo zbog toga da bi se utvrdilo jesu li ili nisu državljani, u konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine. Hapse se i ljudi na koje se potjernice i ne odnose. A ta procedura bi se mogla obavljati na jednostavan način tako što bi nacionalni Interpol, po prijemu međunarodne potjernice, odmah provjeravao državljanstvo lica za kojima je raspisana potjernica i o tome obavijestio državu koja je potjernicu raspisala.

Uvjeren da ćete shvatiti svu ozbiljnost situacije i moje dobre namjere, molim Vas da se uključite u proces rješavanja ove problematike koja u narednom periodu u značajnoj mjeri može utjecati na izgradnju međusobnog povjerenja i slobodu kretanja u ovom regionu", piše Selim Bešlagić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: