{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Automafija hara Balkanom, u BiH dnevno kradu tri vozila

A
28.8.2012. u 12:28
24
74
Automafija hara Balkanom, u BiH dnevno kradu tri vozila
24
Automafija hara Balkanom, u BiH dnevno kradu tri vozila
Krađe automobila u Bosni i Hercegovini ponovo postaju sve ozbiljniji problem, a policijske agencije ukazuju na gotovo dramatičan porast broja ukradenih vozila. Posljedica je to djelovanja organiziranih i opasnih grupa kriminalaca, opremljenih visokosofisticiranom opremom, odnosno automafije.
Automafija hara Balkanom! Osim u BiH, automobili se masovno kradu u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, na Kosovu... Na osnovu zahtjeva evropskih osiguravajućih kuća na prostoru Balkana potražuje se čak 130.000 ukradenih vozila, od toga samo u BiH više od 20.000!

Prema dostupnim informacijama Federalne uprave policije (FUP) i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS), do početka jula ove godine u BiH je ukradeno čak 607 automobila! To znači da se u BiH dnevno ukradu najmanje tri četverotočkaša! Također, izvještaji crne hronike u dnevnim novinama i u julu i augustu bili su prepuni informacija o ukradenim autima.

Samo na području Federacije BiH automafija je u prvom polugodištu 2012. godine u nepoznatom pravcu odvezla 526 vozila, što predstavlja rast od skoro 30 posto u odnosu na godinu ranije. Najviše osoba je bez svog ljubimca ostalo u Sarajevskom Kantonu – čak 340! Također, u nekim dijelovima Federacije BiH broj ukradenih vozila porastao je i do 900 posto.

Istovremeno, u Republici Srpskoj je ukraden 81 automobil, što predstavlja smanjenje u odnosu na prošlu godinu kada su ukradena 104 automobila. Od tog broja, vlasnicima su vraćena 53 automobila. Među njima je bilo i 19 vozila ukradenih na području FBiH. Pronađeno je i 12 automobila za kojima je tragao Interpol.

Na meti automafije najčešće su automobili marke Volkswagen, popularna VW vozila. U prvoj polovici ove godine ukradeno je čak 356 takvih vozila na području Federacije BiH. Slijede vozila marke Škoda, ukradeno je njih 34, pa 28 automobila marke Audi, 21 BMW, 19 Reanulta... Inače, automobili njemačke, francuske ili češke proizvodnje na meti su i u drugim balkanskim prijestolnicama.

Iako iz policijskih krugova u Bosni i Hercegovini, posebno u Sarajevu, dolaze informacije da se vozila sve manje kradu, jer ih je, navodno, teže prebacivati preko granice, a zbog činjenice da su mnogi kriminalci pohapšeni, razbijene njihove policijske veze, a pod nadzorom otpadi na kojima se ukradena vozila rasklapaju ili sijeku, situacija na ulicama bh. gradova ukazuje na suprotno.

Činjenica je da je u proteklom periodu policija imala određenih uspjeha u razbijanju automafijaških grupa. Akcijom "Kamen", koja je istovremeno provedena u BiH i Srbiji, policija je zadala ozbiljan udarac automafiji. Podignuta je optužnica protiv 26 osoba. Trenutno se još neki od njih procesuiraju.

Inače, do sada je procesuirano 100-njak osoba zbog pripadnosti raznim grupama koje se bave krađom automobila. No, vozila se i dalje kradu. Očito su bh. vlasti još uvijek daleko od trenutka kada će moći zadati konačan udarac lopovima.

Jer, brojne Sarajlije, a u posljednje vrijeme i turisti i stranci zaposleni u BiH, žrtve su regionalne automafije. Na njihovoj meti često su luksuzni automobili novijeg datuma proizvodnje. Kriminalci iz Bosne i Hercegovine "rade" i po narudžbama kriminalnih krugova iz drugih balkanskih država.

To je razumljivo, jer među kriminalcima na Balkanu nikada nije bilo nacionalnih ili vjerskih podjela. Čak ni u vrijeme užasnih ratova. Tako automobili ukradeni u BiH često završe u zemljama regiona, u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, na Kosovu ili u nekoj od drugih balkanskih država, a potom nerijetko i na Bliskom istoku! Bilo je slučajeva da su vozila iz ovog dijela Evrope prodavana na autopijacama u Siriji!

Svakako, dio vozila završava na autopijacama na Balkanu, poput one na Stupu u Sarajevu, a koju je posjetila i ekipa agencije Anadolija. Na hiljade posjetitelja i stotine prodavača vjerovatno su odlična prilika za vojnike automafije.

Pošteni prodavači s ove pijace i sami su toga svjesni. Zato, kako su kazali reporterima AA, prilikom kupovine četverotočkaša kupcima preporučuju oprez, odnosno da obavezno naprave neophodne provjere u policiji, a kako ne bi bili žrtve prevare.

Neka vozila budu isječena na autootpadima, a njihovi dijelovi prodati, također, na autopijacama ili vlasnicima automehaničarskih radnji.

No, uglavnom se vlasnicima skupocjenih četverotočkaša javljaju kriminalci i traže "otkup vozila". To je postala praksa za koju znaju svi. Za vrijedne automobile cijene traženog "otkupa" mogu narasti i do 10 ili 15 hiljada Eura!

U Sarajevu su na udaru kriminalaca najčešće naselja Grbavica i Dobrinja. Ponajviše zbog blizine linije razgraničenja između Federacije BiH i Republike Srpske. Kako se često može čuti u glavom gradu BiH, kriminalci iz Republike Srpske automobile, primjerice, kradu na Grbavici (Federacija BiH), preko naselja Vraca ga prevezu u Istočno Sarajevo (Republika Srpska), a otud mu se gubi svaki trag ili kriminalci od vlasnika traže "otkup".

Inače, automafija iz RS-a često je pljačkala na području Federacije BiH. Kriminalci iz tog bh. entiteta uglavnom imaju pomagače iz FBiH, među kojima ima i bošnjačkih kriminalaca. Oni im dojavljuju gdje se u Federaciji BiH mogu pronaći skupocjena vozila i kako ih je najlakše ukrasti.

No, relativno slabe sankcije, čak i kada jednom dođu pod udar zakona, te pomama za novcem, doveli su do toga da su kriminalci u posljednje vrijeme postali krajnje brutalni. Najbolji primjer je napad na Ilidži u subotu 25. augusta, kada je uz prijetnju pištoljem mladom vozaču "Izbor trgovina" iz Bihaća otet automobil "mercedes sprinter".

U "Izbor trgovinama" su za AA kazali da je mladić nakon proživljenog napada u šoku i da se oporavlja. I oni su šokirani činjenicom da je napad izveden brutalno, u sred bijela dana i to na veoma prometnom mjestu u Kantonu Sarajevo.

Automafija se osjeća toliko moćno i nezavisno da, kako su agenciji Anadolija ispričali policijski istražitelji, očajni vlasnici ukradenih vozila sami posjećuju ugostiteljske objekte u Istočnom Sarajevu gdje se okupljaju kriminalci. Svjesni da im državni organi neće pomoći, tamo u kovertama ostavljaju ceduljice s imenom vozila i brojem telefona. Potom ih automafijaši kontaktiraju i vrate im automobil, ali kada za njega daju dodatni novac.

Ovo je moguće jer kriminalci imaju jatake u policiji i to u BiH odavno nije tajna. Oni im za novac dojavljuju korisne informacije o mogućim policijskim akcijama i tako ih štite.

Mnogo o tome govori primjer Ervina Halilovića, bh. građanina koji trenutno živi u Holandiji. Njemu je automobil ukraden 2010. godine sa zajedničkog parkinga ispred zgrade u sarajevskoj općini Novi Grad.

"Imao sam u početku pomiješane osjećaje. Nisam mogao da vjerujem da se to desilo meni, iako sam znao da se takve stvari dešavaju svakodnevno u našem gradu. Bilo mi je žao, na neki načini i krivo, samo nisam znao koga da krivim. Zapravo, osjećao sam se nemoćno, pokradeno i bespomoćno. Nikad nisam saznao ko su bili lopovi koji su ukrali moje auto, kao ni odakle dolaze. Sve što znam su pretpostavke prema načinu govora ili nekim drugim sitnim detaljima. Kontaktirali su me preko komšije. Predstavljajući se kao policajci, tražili su moje podatke", govori Halilović za AA.

Policiju je, kako veli, o svemu obavijestio čim je shvatio da je vozilo ukradeno. Nije se nijednog trenutka dvoumio da li da to učini.

"Kome ću prijaviti, ako ne njima?! Policija je tražila da prihvatim njihovu igru i da se proba pronaći rješenje u zasjedi prilikom dogovorenog otkupa automobila za novac. Međutim, sve je ostalo na planiranju, jer se i lopovi nisu javili tokom vremena planiranog za razmjenu novca za automobil. Pretpostavljam da je to posljedica dojave koju su dobili od svojih ljudi u policiji. Javili su mi se poslije nekog vremena kada je već bilo kasno za bilo kakvu akciju", tvrdi Halilović.

No, odbijanje da igra po pravilima kriminalaca ubrzo je Halilovićev život pretvorio u pravu dramu:

"Nakon odbijanja bilo kakvog dogovora s moje strane, te uz moj zahtjev da me više ne zove, kriminalac s kojim sam kontaktirao je praktično poludio. Uz hrpu psovki počeo je da prijeti meni i mojoj porodici. Jer, kao, zna gdje živim i slično. Nakon toga sam prekinuo bilo kakav kontakt s njim. Kasnije sam shvatio da se radi o organiziranoj mafiji. Ali, ja tada nisam imamo veze o kome i čemu je riječ, pa mi je poslije toga svaki lik u komšiluku izgledao sumnjivo. Trebalo je da prođe vrijeme pa da se izgubi taj osjećaj kao da te neko stalno prati i posmatra", potresno govori sugovornik AA.

Njegova porodica tih dana je, također, bila u šoku.

"Porodica je bila prestrašena. Nisu se osjećali komotno ni u jednom trenutku tih dana. Ni u svom nisi bio na svom. Postojala je napetost zbog mogućeg napada nekoga ili nečega. A mi nismo znali šta je to, ni ko je u pitanju. Užasan je osjećaj kad znaš da neko prijeti tebi i tvojim najbližim, a da ne znaš ništa o tome. Što je najbolnije, ni krivi, ni dužni smo upali u to. Najprije ti ukrade auto, a onda te još maltretira. Užas", dodaje Halilović.

Na naše pitanje da li je zbog takvih događaja odlučio da napusti BiH i nastavi život u Holandiji, Halilović odgovara:

"Otimačina vozila, hvala Bogu, nije ostavila bitnije posljedice na moj i život moje porodice. Ja, kao i moja porodica, smo mišljenja da sve to što nas je zadesilo predstavlja iskušenje koje donosi život. To je Božije određenje i nije nas moglo zaobići. Mislim da otimačina vozila nije imala direktan uticaj na našu odluku o promjeni adrese stanovanja, ali je definitivno imala svoje zrno soli. Isto tako, vjerujem da i sama pomisao da ti se ovakve i slične stvari mogu desiti ne daje baš osjećaj sigurnosti i zdrave sredine u kojoj bi trebala da žive i odrastaju naša djeca. Previše je primjera, od krađa bilo koje vrste, maloljetničke delikvencije, raznoraznih maltretiranja da bi se čovjek osjećao ugodno u BiH. Možda je krađa vozila imala više utjecaja na mene da odem iz BiH nego što sam toga i sam svjestan", zaključuje Halilović.

U jednom drugom slučaju opljačkani Sarajlija ostao je i bez novca, i bez automobila, jer se sam upustio u razmjenu novca za voljeni automobil. Sarajevski privrednik Ramo Bajrić, kojem je prošlog ljeta ukraden skupocjeni BMW X5, sam se borio za istinu.

Kriminalci su mu tražili čak 12.500 Eura za otkup njegovog vozila. On nije tek tako htio dati novac. U slučaj je namjeravao uključiti i policiju, ali oni, navodno, nisu mogli biti na mjestu događaja u trenutku primopredaje, te kriminalce uhapsiti na djelu. Bajrić je prva žrtva automafije koja se javnosti obratila oglasom u štampi, pozivajući institucije sistema i javnost u pomoć. Ali, bez velikog uspjeha.

Da niko nije siguran svjedoči i činjenica da je automafija početkom 2008. godine i vladiki zahumsko-hercegovačkom Grigoriju ukrala VW passat. Kriminalac je u jurnjavi oštetio ukradeno vozilo te ga je onesposobljenog ostavio u Popovom polju kod Trebinja, gdje ga je policija pronašla nakon dva sata. Vladika je tada javno tražio da policija počne hapsiti kradljivce automobila. No, uslijedila je prijetnja da će i njemu "doći glave".

Sportskom komentatoru i bivšem golmanu Sabahudinu Saši Vugdaliću lopovi su u noći s 30. na 31. juli ukrali automobil. Odvezen je s parkinga u ulici Marka Marulića br. 3. I poznatom pjevaču Asimu Brkanu ukraden je „volkswagen polo„ u jeku njegovog preseljenja u Sarajevo. Brkan priznaje da je morao dati dodatni novac za svoje vozilo. Navodno je riječ o 15.000 KM.

Prije dvije godine ukradena je i „škoda octavia“, vlasništvo Marka Dominkovića, zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Prošle godine je ukraden službeni auto "BMW 5" Bože Ljubića, dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Prije nekoliko godina je ukraden i automobil tadašnjeg ministra sigurnosti, a danas državnog ministra pravde Bariše Čolaka. Nemali broj drugih zvaničnika je imao takvo neugodno iskustvo. Većina žrtava automafije, među kojima su i poznate osobe, boji se govoriti o svojim teškim iskustvima. I dalje se boje za svoju i sigurnost porodice.

Stalni sudski vještak za promet i tehniku i autor knjige "Saobraćajni delikti" Ševal Kovačević kaže za agenciju Anadolija da je još prije osam godina masovnu krađu automobila u BiH povezao s djelovanjem automafije. Tada su mu prigovarali da plaši javnosti, no danas su njegova upozorenja stvarnost.

"Ova vrsta kriminala je dobila jednu zabrinjavajuću formu i bit će jako teško da se iskorijeni. Što više konci u našem društvu popuštaju, automafija je sve više na djelu. Ništa se, međutim, ne radi bez ljudi koji su zaposlenih u institucijama sistema. Na području bivše Jugoslavije prije nekoliko godina na cestama je bilo čak 120 hiljada ukradenih vozila. Od toga, na Srbiju i Kosovo se odnosilo oko 60 hiljada vozila. Po 30 hiljada ukradenih vozila bilo je u BiH i Crnoj Gori. Ako se uzme da je prosjek vrijednosti ukradenih vozila između 10 i 15 hiljada KM, dolazi se do ogromnog bogatstva koje na ovaj način otimaju spomenute kriminalne grupe", kazao je Kovačević.

Sumnja da, uprkos naporima, bh. sigurnosne agencije mogu stati u kraj automafiji.

"Automafija posjeduje sofisticiranu tehniku i znanje. Nažalost, ispred su bh. policije i teško da im se može stati u kraj. Veliki broj ljudi od znanja, nažalost, stavio se u funkciju kriminala. Kriminalac sa osnovnom ili slabom srednjom školom teško može učestvovati u takvim operacijama. U automafiji su informatičari, koji se za velike pare stavljaju kriminalcima na raspolaganje", objašnjava Kovačević.

Automafija je odlično opremljena i posjeduje zavidno tehničko znanje. Zabluda je da pri pljačkama koriste alate za provalu i slične predmete. Naprotiv, uglavnom raspolažu iznimnim tehničkim znanjem. Koriste se laptopima i drugom sofisticiranom opremom. Uvjeravanja prodavača da neki "automobil ne može biti ukraden", u najčešće se pokažu neosnovana jer kriminalci stalno napreduju.

Primjerice, sumnja se da su programe za elektronske aparate kojima "razbijaju šifre", odnosno poništavaju zaštitne kodove, bh. automafijaši nabavili u Srbiji.

Zanimljiv je primjer Gorana Pećaranina iz Beograda, elektroinžinjera koji je priznao povezanost s automafijom i učešće u čak 43 krivična djela. Tužilaštvo BiH je tražilo da on bude oslobođen izdržavanja kazne jer je istražiteljima otkrio na koji način se koristi oprema za krađu skupocjenih automobila, a što je policiji, do sada, bila velika nepoznanica. Ovaj primjer najbolje ilustrira razlike u opremljenosti policije i kriminalaca.

No, tako ne misle u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH. Interpol Sarajevo, kako kažu, je jedan od prvih sedam u svijetu, koji je od 2005. godine omogućio domaćim agencijama za provođenje zakona direktan pristup bazama podataka Interpola, te sve agencije u BiH imaju mogućnost trenutne provjere statusa vozila.

"Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH u čijem sastavu je i Sektor za međunarodnu operativnu policijsku saradnju, koji uključuje i Odsjek NCB INTERPOL Sarajevo u saradnji sa drugim policijskim agencijama u BiH, godišnje pronađe oko 500 vozila za kojima tragaju druge članice Interpola. U isto vrijeme, godišnje se pronađe 100 do 120 vozila ukradenih u BiH, i to najviše u Crnoj Gori, Albaniji, Rusiji, Srbiji i na Kosovu. Brojka od 20.000 vozila koja se spominje u javnosti, predstavljao je procjenu iz 2005. godine, a koja se odnosila na broj vozila koja su, nakon krađe u inostranstvu, u tom periodu bila registrovana u BiH. Nakon provođenja brojnih mjera, ovaj broj je drastično smanjen", kazali su za agenciju Anadolija u Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Na području BiH, dodaju u Direkciji, postoji veliki broj auto-otpada. Barata se brojkom od čak 400 auto-otpada. Kontrolom auto-otpada od strane policijskih agencija utvrđeno je da pojedini otpadi posjeduju dijelove ukradenih vozila.

Govoreći o tome koliko je problem krađe automobila prisutan u BiH, odnosno koliko bh. automafija visoko kotira u regionalnim okvirima, a s obzirom na masovnu prisutnost ovog oblika organiziranog kriminala, u Direkciji navode da "većina organiziranih kriminalnih grupa u Evropi, koje se bave kriminalom s vozilima, u svom članstvu ima veći broj pripadnika porijeklom iz regije Balkana, pa samim tim i iz BiH".

"S obzirom da se radi o vrsti kriminala koja donosi veliki profit uz najmanji rizik, veliki broj organiziranih kriminalnih grupa se bavi upravo ovom vrstom kriminala, kako u cilju sticanja profita krađom vozila, tako i u cilju finansiranja svih drugih oblika kriminala. Zapravo, riječ je o kriminalnim grupama koje su dio međunarodnih lanaca i koje imaju izrazito visok stepen organiziranosti i koje imaju iskristaliziranu organizacijsku strukturu. Uzimajući u obzir trenutnu socijalnu, ekonomsku i političku situaciju, ovaj problem je izuzetno prisutan na Balkanu", pojašnjavaju u Direkciji.

Traga se za 7,5 miliona automobila

Djelovanje opasne automafije je, očito, sve ozbiljniji regionalni problem. Prema podacima Interpola i Europola, pored Sarajeva, centri automafije na Balkanu su Banja Luka, Bijeljina, Podgorica, Priština, Sofija, Skoplje, Beograd, Novi Sad, Šabac, Split i Zagreb.

Policijske statistike ukazuju da se u Hrvatskoj godišnje ukrade i do 2.000 automobila. Najviše se kradu nova i atraktivna vozila. Tradicionalno se kradu Volkswagen, Audi, BMW, Mercedes, no nisu sigurni ni jeftiniji automobili.

Nadalje, u Srbiji se godišnje ukrade između 2.500 i 3.000 vozila. Samo u Beogradu svakog dana u prosijeku nestanu četiri automobila! Prema zvaničnim podatcima, prošle godine je u glavnom gradu Srbije ukradeno 1.558 automobila, 2010. godine 1.468, a 2009. – 1.861 automobil. Godinu dana ranije, 2008. godine, nestao je 2.301, 2007. godine 2.625, a 2001. godine čak 4.787 vozila.

U Evropskoj uniji (EU) godišnje se ukrade oko 1.200.000 vozila. Od toga se pronađe oko 800.000 vozila, dok se ostala vozila evidentiraju. Prema Interpol ASF SMV bazi podataka, koju na dnevnoj bazi ažuriraju sve zemlje članice Interpola, trenutno se traga za oko 7.500.000! Kriminalne grupe, procjenjuje se, krađom automobila godišnje inkasiraju nevjerovatnih osam milijardi eura.

Kako tvrde stručnjaci u ovoj oblasti, žrtve krađa vozila u Evropi su zaštićene činjenicom da su gotovo sva vozila pokrivena takozvanim kasko osiguranjem, pa krađa vozila može izazvati samo neugodnost. Dok u BiH i većini balkanskih država vozila nemaju tu skupu policu osiguranja, pa je „krađa vozila za vlasnika u najvećem broju slučajeva tragedija“.

Razbijeno 27 kriminalnih grupa

Sektor za međunarodnu policijsku suradnju u Direkciji za koordinaciju policijskih
Tijela BiH kontinuirano, u suradnji sa svim policijskim agencijama unutar, kao i van BiH, poduzima niz aktivnosti u „cilju prevencije i represije ovog oblika kriminala“.

Kako navode, organizirane su i provedene brojne međunarodne akcije i operacije na teritoriji BiH u cilju pronalaska i identifikacije ukradenih vozila, te razbijanja organiziranih kriminalnih grupa koje se bave ovim kriminalom. Tako je samo u 2010. godini brojnim akcijama presječena djelatnost 27 raznih kriminalnih grupa, od kojih se veliki dio bavio auto kriminalom.

"U suradnji s Evropskom komisijom i drugim članicama Interpola organiziran je niz seminara i radionica sa praktičnom obukom za pripadnike agencija za
provođenje zakona u BiH. Implementirani su svi projekti, predloženi od strane Generalnog Sekretarijata Interpola. Vijeće ministara BiH je usvojilo detaljan «Akcioni plan za sprečavanje i suzbijanje krivičnih djela u vezi s motornim vozilima», sa jasno preciziranim aktivnostima, rokovima i nosiocima, u čijoj su izradi učestvovali predstavnici svih agencija za provođenje zakona u BiH", kazali su AA u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

U BiH najteže registrirati ukradeni automobil

Smatra se da je BiH, uprkos brojnim krađama, zemlja u kojoj je najteže registrirati ukradeno vozilo. To potvrđuju i u Direkciji, te pojašnjavaju:

"Bosna i Hercegovina je među zemljama koje godišnje vrše najviše provjera vozila u ASF SMV bazi podataka u svijetu. U saradnji s Upravom za indirektno oporezivanje BiH i IDDEEA-om, omogućena je trenutna obavezna provjera svakog vozila koje se uvozi i registrira u BiH. Navedenim aktivnostima, BiH jeste postala jedna od zemalja u svijetu u kojima je najteže registrirati ukradeno vozilo".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: