U saopćenju Helsinškog komiteta se navodi da su pravo da imaju mjesto u vijećima/skupštinama lokalnih zajednica stekli samo pripadnici nacionalnih manjina koji žive u Trebinju i Prnjavoru.
Naime, dodaje se da Izborni zakon obavezuje samo lokalne zajednice u kojima je prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. bilo više od tri posto pripadnika nacionalnih manjina da im osiguraju bar jedno mjesto u njihovim skupštinama.
Doduše, ističe se u saopćenju, ostavljena je mogućnost i drugim općinama i da svojim statutima predvide mjesta za pripadnike nacionalnih manjina, ali je tu priliku iskoristilo samo 34 od 142 lokalne zajednice. Čak ni Općina Centar-Sarajevo, u kojoj je registrovano više od polovine nacionalnih manjina i u kojoj živi veliki broj Roma, Albanaca, Slovenaca, Jevreja, Italijana i pripadnika drugih manjina, nije predvidjela vijećničko mjesto za njih.
Helsinški komitet za ljudska prava u BiH žali što zakonodavac nije prihvatio brojne sugestije koje su imale za cilj da se pripadnicima nacionalnih manjina osigura mjesto u skupštinama lokalnih zajednica, bez obzira na njihov broj prema posljednjem popisu.
"Također žalimo što lokalne zajednice nisu iskoristile mogućnost da svojim statutima omoguće političko predstavljanje nacionalnim manjinama, što bi bio odraz demokratičnosti tih sredina i spremnosti da se unaprijede prava i ukupan položaj pripadnika nacionalnih manjina u BiH. Sada nam se čini da jedino političke partije mogu uticati na to da i pripadnici 17 priznatih nacionalnih manjina imaju svoje predstavnike u zakonodavnim tijelima lokalnih zajednica", navodi se u saopćenju.
Sugeriše se političkim partijama koje će učestvovati na oktobarskim, lokalnim izborima da na svoje kandidatske liste uvrste predstavnike manjinskih etničkih grupa i tako omoguće da i nacionalne manjine konačno dobiju svoje političke predstavnike na lokalnom nivou.
