{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ana Trišić-Babić: Ja sam za NATO, a Dodika pitajte lično

A
14.3.2014. u 11:11
0
10
Ana Trišić-Babić: Ja sam za NATO, a Dodika pitajte lično
0
Ana Trišić-Babić: Ja sam za NATO, a Dodika pitajte lično
Ana Trišić-Babić (Foto: Anadolija)
Boraveći u New Yorku na specijalnom 58. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) posvećenom ženama, s posebnom temom o mladima i siromaštvu među njima, te kako to spriječiti, koje se održava do 21 marta, zamjenica šefa bosanskohercegovačke diplomatije, Ana Trišić-Babić, neposredno prije njenog povratka u Sarajevo dala je ekskluzivni intervju za Anadoliju.
Odgovarajući na pitanja našeg dopisnika u New Yorku, Trišić je rekla kako je važno da Bosna i Hercegovina zbog svog ratnog iskustva, te velikog broja silovanih žena koje su upotrebljavane kao oružje rata učestvuje u ovogodišnjim diskusijama.

Odgovarajući na pitanje zbog čega je po njenom mišljenju važno za BiH iznova i sa ove distance govoriti o patnjama koje su podnjele žene u BiH, kada je u minulom ratu prema izvještajima UN-a silovano između 20.000 ii 50.000 bosanskih žena, ne odgovarajući izravno na ovu konstataciju Trišić-Babić je ipak kazala, da je bilo bitno osvrnuti se na pitanje o bh. ženama koje su, kako je ponovila, korištene kao oružje u minulom bosansku ratu.

Dodala je kako je BiH tu jako “dobar’” primjer, kako je moguće izaći iz začaranog kruga patnje kroz uspostavu jednakopravnosti za sve.

Žene u BiH, kazala je, zlostavljane su ne samo na taj, najokrutniji način. One su i drugim prilikama morale pokazivati svoju požrtvovanost, uspjevajći da se u teškim, postkonfliktnim uvjetima izbore za svoju jednakopravnost.

“Žene su jako mnogo iznijele u tom ratu. Cjelo vrijeme žena je morala da se brine i o kući, a i onima koji su negdje bili. Isto tako poslije završetka rata, većina stvari je uvjek bila na ženi, a i danas je. U Bosni i Hercegovini, od ukupnog broja nezaposlenih 50 posto su žene,” rekla je Trišić-Babić.

“Dakle, Bosna i Hercegovina je interesantna, jer je u jednom kratkom periodu nakon završetka rata uspjela da uspostavi mehanizme da izjednači da žena bude jenakopravna sa muškarcima. Ravnopravnost spolova u BiH je ustavna kategorija.”

Dodaje, da je ta kategorija jednakosti već primjenjena u praksi i da je u BiH spuštena na lokalnu i općinsku razinu.

 Ukrajinu upoređuju sa Jugoslavijom



Na molbu da sa pozicije drugog po rangu bh.diplomate poreda prioritete bh. vanjske politike, posebno kada je riječ o njenim diplomatskim aktivnostima u centru svjetske mulitilaterale u UN-u u New Yorku,  Ana Trišić Babić kaže  kako su “iskustva podijeljena.”

“Mi možemo biti mala zemlja, ali ovdje smo svjesni kako mi kao jedna takva zemlja puno doprinosimo i možemo još više doprinjeti. Naravno osjeti se tu ko su velike sile i zna se ko su velike sile. Ali, ovdje su svi na neki način ravnopravni i svima je, ne samo dozvoljeno, već se i cjeni svaki napor koji neka zemlja poduzima i čini u interesu svjetskog mira.”

Nudeći svoj odgovor na naše pitanje, kakav bi stav Bosna i Hercegovina trebala da zauzme kada je u pitanju najavljeno održavanje referenduma o otcjepljenju Krima od Ukrajine, koga Zapad uveliko, već unaprijed odbija kao nelegalni čin, zamjenica ministra vanjskih poslova BiH kaže da je ukrajinsko pitanje bilo naprosto “nezaobilazna teme proteklih dana” u UN-u. Mnogi su ga povezivali sa regionom zapadnog Balkana.

“Prošle godine je to bila Sirija, a ove godine je nezaobilazna tema Ukrajina, pa je na neki način bilo dosta pitanja prema meni, ovako, na marginama tih susreta ovdje u New Yorku. Znam da je Ukrajina dosta blizu i dosta se tih napisa pojavljivalo o sličnosti situacije sada u Ukrajini sa situacijom prije raspada u Jugoslaviji. Ono što sam ja svima rekla da to što se dešava u Ukrajini ne može više da se desi na Balkanu, iz razloga što smo mi medjusobno uspostavili mehanizme (suradnje i povjerenja – op.aut.).”

Trišić- Babić navodi kako je od velike važnosti to što su i Slovenija i Hrvatska, “kao bivše jugoslovenske republike sada punopravne članice NATO-a, punopravne članice Evropske unije.”

“Srbija je kao i Crna Gora počela već pregovore sa EU. I Makedonija je kandidat za EU, a da ona nema bilateralni problem sa Grčkom oko imena, davno bi već bila punopravna članica NATO-a. To znači da ona već zadovoljava sve standarde da bude punopravni dio NATO-a.”

Početak novog Hladnog rata



Ali, podvukla je Trišić-Babić, “ono što nas brine na neki način u Bosni i Hercegovini, a pretpostavljam i ostale države, bivše jugoslavenske republike, je upravo što je sad u Ukrajini vidno narušen međunarodni pravni poredak i što svaki dan možemo ponovo čuti (pitanje – op.aut.) – da li je ovo početak jednog novog Hladnog rata?”

Trišić-Babić navodi da BiH zbog toga nastavlja da trpi: “I mi smo sad ostali u nekoj vakum situaciji, u nekakvom ‘limbu’ (‘zaboravu’ - engleski – prevod aut.). Vrlo često znam reći za Bosnu i Hercegovinu, kako smo kao u nekoj ‘zoni sumraka’ – ‘twilight zoni’.

Trišić-Babić je podsjetila da BiH ima sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, što je potrebni i neophodni mehanizam kako bi se nastavilo kretati ka EU, ali ga institucije BiH – “ne mogu” implementirati.

Osvrnula se i na važnost učlanjenja BiH u NATO.

Pogrešna dejtonska kompozicija



“U MAP-u smo (MAP – Membership Action Plan – Akcioni plan), i to nam je veliki korak prema NATO-u. Ali, ne idemo kroz MAP. Tako da smo mi, jednostavno  nigdje, na neki način.”

Trišić-Babić je rekla kako svi u BiH znaju koji su prioriteti: počevši sa ulaskom u Evropsku uniju, slijedi punopravno članstvo u NATO-u, “ali to stoji.”

“Tako da nas brine ta neizvjesnost da se ne nađemo u nekoj situaciji da nismo nigdje i da se ponovo preko Bosne i Hercegovine prelamaju nekakvi interesi.”

Na pitanje je li redosljed prioriteta pobrkan, gdje je konkretno “zapelo” pa se ne ide brže u NATO, jer je za ulazak u Sjeveroatlanski vojni savez manje uvjeta nego za ulazak u EU, zamjenica ministra vanjskih poslova BiH kaže:

“Prema NATO-u se ide. Stvari nisu tako vidljive, s obzirom da je u prvi plan isplivalo to neriješeno pitanje iz Talina, kad je Bosna i Hercegovina pravno ušla u MAP Akcioni plan. To je zahtjev da se mora upisati sva nepokretna vojna imovina, t.j. 69 označenih lokacija, nepokretne vojne imovine.”

Na pitanje, ko je kriv za neispunjenje tih uvjeta, te da li je partijski šef gospodje Babić-Trišić, (koja je članica SNSD – Saveza nezavisnih socijaldemokrata) -- gospodin Milorad Dodik sa svojom proruskom politikom glavna kočnica ulasku u Američko-europski vojni savez, ona odgovara:

“Nije. Nije niko kriv. Kriva je situacija u Bosni i Hercegovini. Kriva je kompozicija Bosne i Hercegovine. Postoji dogovor svih političkih predsjednika stranaka u Bosni i Hercegovini na koji način popisati i vojnu i državnu imovinu. Ali, jednostavno zbog sistema unutar zemlje  (gdje postoji – op.aut.) Savjet ministara, Parlament, jednostavno, zbog vrlo komplikovanog sistema, to dosad nije upisano. Sva ta vojna imovina je označena, i ono što ja vrlo često ističem i podsjećam, kad neko novi dođe u Bosnu i Hercegovinu i svi na neki način slično misle, da neko neće da Bosna i Hercegovina uđe u NATO, a to apsulutno nije tačno.”

Na opasku, da li to onda znači da je i gospodin Milorad Dodik za ulazak BiH u NATO savez, gospodja Babić-Trišić odgovara uz osmjeh:

“To ćete morati pitati gospodina Dodika. Ja sad ne mogu govoriti u ničije ime. Ali niko nije razlog neupisivanja nepokretne vojne imovine radi neulaska u NATO, već je tome uzrok isključivo unutrašnje bosanskohercegovačko političko pitanje, koje nije nažalost jedino. Imamo još i ‘Sejdić-Finci’ što se tiče EU, i kordinacioni mehanizam.”

Trišić-Babić dodaje kako se u BiH zastalo s tim procesima, iako je jasno, “da smo jednostavno u fazi kad moramo riješiti naše unutrašnje dileme, kako će Bosna i Hercegovina biti funkcionalnija.”

Bez problema sa susjedima



Naglašava, kako BiH “apsolutno nema niti jedan problem niti sa jednim od susjeda, kao što to recimo ima Makedonija sa Grčkom.”

Bosna i Hercegovina, kaže naša sugovonica, nema tih bilateralnih problema, pa njeno se postkonfliktno iskustvo cjeni u svijetu. Dokaz tome je bilo uspješno članstvo BiH u Vijeću sigurnosti UN-a, navodi zamjenica ministra vanjskih poslova BiH.

“Tako da je na neki način razočaravajuće, što kod nas unutar Bosne ii Hercegovine, za nekih 3 miliona i 700 hiljada stanovnika, koiko kaže posljednji popis da imamo, ne možemo da se još uvjek dogovorimo. Ali, to će se desiti.”

Babić-Trišić je još ustvrdila i da će se taj unutrašnji dogovor dogoditi “vrlo brzo.” Dodala je ipak, kako je nažalost tu “vrijeme uvjek najveći neprijatelj.”

Kandidat za specijalnu UN komisiju



Zamjenica šefa bh. diplomatije, za AA je izjavila i kako se ona ispred Bosne i Hercegovine kandidirala za stalnu UN Komisiju za eliminaciju diskriminacije nad ženama.

Navodi, kao je u toj izbornoj utrci još dosta kandidata iz ukupno 18 zemalja.

“Evo, ja ću pokušati u nekom svom ličnom kapacitetu da uspijem, ali je je bitno da se i Bosna i Hercegovina kandiduje za jedno takvo tijelo. Nekad je kako kažu važno i učestvovati,” kaže naša sugovornica, najavljući da će pokušati ući u drugi krug od 12 kandidata. Ujedno izražava nadu da će na kraju uspjeti i zbog svog prepoznatog iskustva u BiH.

“Ujedinjene nacije imaju 193 zemlje. Treba dakle ubijediti predstavnike iz isto toliko zemalja da će kandidat iz Bosne i Hercegovine moći u četiri godine ispuniti zadatke koji se ispred njega postavljaju.”

Samo da bude sa Balkana



S obzirom da se uveliko govori da bi novi generalni sekretar UN-a, 2016. mogao da se bira iz reda Istočnoevropske skupine, sastavljene od 23 zemlje članice Svjetske organizacije, bilo je interesantno čuti ima li Ana Trišić-Babić svog favorita u toj mogućoj utrci.

“Ne bih špekulirala sa imenima. Ali bilo bi dobro da to bude neko iz regiona. Mada, sada, ovdje u UN-u čujem i neke druge ideje da možda to ipak neće biti kandidat iz Istočnoevropske grupe zemalja, te da bi se ipak mogao izabrati neko drugi. Ali, nama bi zaista bilo drago da to bude neko iz našeg regiona.”

Kaže da se taj mogući novi kandidat koji bi bio sa Balkana, bez obzira na to što smo “mi i geografski i brojčano mali, bio sa velikim iskustvima.” No moguće je da se taj kandidat već unaprijed uveliko pogrešno stereotipizira kao “neko ko će se baviti samo sa nama.”

“Generalni sekretar UN-a - je neko ko se treba baviti s cjelim svijetom, a ne sa nekim našim problemima.”

Na konkretno pitanje, da li bi radije podržala bivšeg predsjednika Generalne skupštine UN-a i bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića, ili bivšeg predsjednika Slovenije Danila Turka, gospodja Trišić-Babić je odgovorila:

“Pa koliko ja znam Danilo Turk je zvanično kandidat, a Vuk Jeremić nije zvanično, već se samo u medijskim napisima pojavljivalo da bi možda mogao biti eventualni kandidat.”

 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: