Ambasadorica Švedske u BiH: Svi imamo ulogu u sprečavanju nasilja nad ženama
U fokusu ovogodišnje kampanje u BiH je utjecaj pandemije COVID-19 na porast nasilja nad ženama i djevojčicama. Uz to, kampanja ističe važnost osiguravanja nesmetanog pristupa uslugama podrške preživjelima nasilja, te doprinos šire zajednice prevenciji nasilja nad ženama u vremenu krize, s posebnim fokusom na medije.
Tom prilikom, razgovarali smo sa Johannom Strömquist, ambasadoricom Švedske u BiH.
Švedska ambasada u BiH, i Vi kao ambasadorica, aktivno podržavate globalnu kampanju “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, koju provodi UN Women BiH. Šta su najvažnije stvari koje je potrebno naglasiti kada je u pitanju “16 dana aktivizma”?
Švedska, kao glavni donator UN Women u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini, podržava prava žena širom svijeta, svakog dana u godini. Tokom ovogodišnjih “16 dana aktivizma” želimo se pridružiti naporima u isticanju činjenice da je pandemija COVID-19 u mnogim slučajevima negativnije utjecala na žene. Žene vrijedno rade u bolnicama u lošim uvjetima i sa niskim platama dok spašavaju živote.
Često se očekuje da se žene brinu o djeci koja idu u online školu, kuhaju i čiste dok obavljaju posao sa punim radnim vremenom od kuće. U ovakvoj krizi nejednaki odnosi imaju tendenciju da postanu još izraženiji. Nažalost, sada je već jasno da je pandemija dovela do povećanja nasilja u porodici širom svijeta. Organizacije civilnog društva u BiH navode porast od 20% kada je u pitanju potreba za SOS telefonima, psiho-socijalnom i pravnom podrškom, te uslugama sigurnih kuća. Ovi podaci su alarmantni i pokazuju sve opasnosti kojima su žene i djevojčice izložene kada su primorane da provode više vremena kod kuće sa počiniteljima zbog pandemije.
Odgovor na slučajeve nasilja mora biti brži i efikasniji. Sigurne kuće i druge usluge za preživjele moraju biti adekvatno podržane kroz javne budžete i odgovarajuće politike. Zakon mora osigurati zaštitu preživjelih. U idealnoj situaciji, žene se ne bi trebale naći u situaciji kada im je potrebna zaštita. Svi/e imamo ulogu u sprečavanju nasilja nad ženama: bh. vlasti, lokalne zajednice, organizacije, privatni sektor, mediji i međunarodna zajednica.
Kroz podršku Švedske UN Women u BiH želimo doprinijeti tome da sve žene i djevojčice imaju pristup osnovnim uslugama kada su u pitanju podrška i zaštita od nasilja, ali također želimo i da prevaziđemo štetne rodne stereotipe i dešavanje nasilja. Kako bi se postigla nulta tolerancija na nasilje, čitavo društvo, žene i djevojčice, muškarci i dječaci, politički lideri i institucije na svim nivoima, kao i civilno društvo, moraju biti uključeni.
U veoma teškoj situaciji izazvanoj pandemijom COVID-19, sigurne kuće još uvijek uspijevaju raditi i pružati podršku preživjelima nasilja. Šta je potrebno učiniti kako bi se osigurao njihov nesmetan rad?
Ranije ove godine, Švedska i UN Women pružili su sveobuhvatnu podršku za svih osam sigurnih kuća za preživjele od nasilja u porodici koje djeluju u Bosni i Hercegovini, kako bi se ublažile posljedice pandemije. Pomoć je pružena u saradnji sa partnerskim organizacijama Asocijacijom XY i Budućnost Modriča. Sigurnim kućama bila je potrebna zaštitna oprema, gelovi za dezinfekciju, rukavice, itd.; a izražena je i podrška za rad na SOS telefonima i digitalnim platformama, kao i za finansijskim sredstvima koja će pokriti osnovne troškove hrane, lijekova, odjeće i obuće za korisnice sigurnih kuća i njihovu djecu.
Svakoj sigurnoj kući pružena je podrška u vidu potrebne zaštitne opreme, jednokratnih finansijskih grantova u vrijednosti od 7.000 KM, te dodatnih sredstava za prilagođavanje prostorija za prijem korisnica u situaciji pandemije. Pored toga, sigurnim kućama bit će obezbijeđena sredstva za zajedničko zagovaranje održivosti njihovih usluga. Jedan od glavnih zaključaka sastanka održanog na početku pandemije, u kojem sam učestvovala, zajedno sa predstavnikom UN Women u BiH, Davidom Saundersom, i predstavnicama sigurnih kuća, bio je da podrška mora biti pružena na sistematičniji način.
Ovaj je sastanak bio dragocjena prilika da saslušamo iskustva žena koje se svakog dana bore, pod teškim okolnostima, da pomognu drugima tako što pružaju sigurnost preživjelima nasilja od porodici. Švedska će nastaviti raditi sa UN Women i drugim partnerima kako bi se osiguralo da sigurne kuće budu finansirane iz redovnih vladinih i općinskih budžeta. Finansiranje ovih usluga od strane međunarodnih donatora i privatnog sektora nije održivo. Sigurne kuće pružaju osnovne usluge, bilo u vremenu krize ili ne, i moraju imati potrebnu podršku da pomognu preživjelima nasilja na putu ka oporavku.
Švedska je prepoznata kao jedna od zemalja koje predvode u oblasti rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena. Dio stvaranja okruženja rodne ravnopravnosti je osiguravanje da se nasilje nad ženama i djevojčicama ne dešava. Možete li nam reći više o pristupu Švedske sprečavanju nasilja nad ženama, i mogu li se neka od tih iskustava iskoristiti i kada je u pitanju BiH?
Rodno ravnopravna društva - u kojima se žene i muškarci posmatraju kao jednaki i uživaju jednaka prava, jednak pristup resursima i jednak nivo reprezentacije - imaju niži stupanj nasilja nad ženama. Švedska je na rodnoj ravnopravnosti sveobuhvatno radila već decenijama. To je važno. Nasilje u porodici se ne dešava u vakuumu. Ono je simptom većeg problema. Nijedna zemlja na svijetu nije u potpunosti postigla rodnu ravnopravnost i nijedna zemlja u svijetu nije u potpunosti eliminirala nasilje nad ženama. Ono se također povećalo i u Švedskoj tokom pandemije.
Ono što je vjerovatno bilo učinkovito u Švedskoj je to da vlada i relevantne agencije i institucije pitanje nasilja u porodici posmatraju kroz perspektivu ljudskih prava; da svi/e pojedinci/ke imaju pravo na tjelesni integritet i da ne trpe nasilje. Svi oblici nasilja predstavljaju ozbiljne napade na ljudska prava i moraju biti spriječeni i kažnjeni. U Švedskoj postoje zakoni i dodijeljeni su adekvatni resursi za prevenciju i zaštitu. Rekla bih da bi ovaj pristup bio koristan i za Bosnu i Hercegovinu. Sprečavanje nasilja nad ženama mora biti prioritet za sve vlasti i BiH – radi se o osnovnom ljudskom pravu. Adekvatne aktivnosti u oblasti prevencije i zaštite su ključne. Također je važno uključiti čitavo društvo u promjenu štetnih stereotipa i osigurati to da svi/e znaju da nasilje nad ženama nikad nije prihvatljivo.
Švedska ima feminističku vanjsku politiku. Da li ova poznata politika, koju je Švedska predstavila prva u svijetu, utječe na podršku Švedske Bosni i Hercegovini, i na koji način?
Ova politika utječe na našu podršku širom svijeta. Ona se fokusira na rad sa lokalnim vlastima i organizacijama u svrhu promocije jednakih prava, resursa i reprezentacije za muškarce i žene, uzimajući u obzir lokalni kontekst. Rodno ravnopravno društvo ne podrazumijeva samo zaštitu ljudskih prava, nego i pozitivne socio-ekonomske rezultate.
U Bosni i Hercegovini Švedska radi sa institucijama na različitim nivoima, organizacijama civilnog društva, drugim donatorima, Evropskom unijom, OSCE-om i Ujedinjenim nacijama na podršci rodnoj ravnopravnosti i pravima žena, uključujući kroz: podršku Finansijskom mehanizmu za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP); prevenciju i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja, ekonomsko osnaživanje i političku participaciju žena kroz suradnju sa UN Women; aktivnosti različitih agencija i organizacija poput UNDP-a, UNICEF-a, i jačanje ženskih organizacija civilnog društva kroz rad sa Kvinna till Kvinna i Sarajevskim otvorenim centrom, organizacijama koje rade na različitim intervencijama u oblasti poboljšanja rodne ravnopravnosti i prava žena u BiH. Uvijek težimo ka tome da sva podrška Švedske u BiH, u bilo kojoj oblasti, uključuje rodnu perspektivu.
Da li imate poruku koju želite podijeliti sa našim čitateljima/icama – šta je potrebno učiniti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama i kako svi/e mogu doprinijeti ovom cilju?
Nasilje u porodici nikad nije opravdano. Svima mora biti jasno da je u pitanju kršenje ljudskih prava. Ako svjedočite nasilju, ponudite pomoć žrtvi i prijavite počinitelja. Također trebamo izbjegavati negativne stereotipe o muškarcima i ženama, i nasilju u porodici, u našim privatnim, kao i javnim diskusijama.
Promjena percepcije je važan prvi korak. Još mnogo toga je potrebno učiniti kada je u pitanju podrška onima koji pružaju prvi odgovor na nasilje, kao i pružaocima usluga koji obavljaju fenomenalan posao u pružanju pomoći preživjelima od nasilja u teškim i kompleksnim okolnostima.
Švedska će nastaviti pružati podršku profesionalcima u cilju povećavanja kvaliteta njihovog odgovora na nasilje, i podršku programima prevencije za mlade i lokalne aktere u općinama. Nastavit ćemo podržavati medijske profesionalce/ke i medije u kvalitetnom izvještavanju o slučajevima nasilja. Direktna i adekvatna podrška pružaocima usluga preživjelima nasilja, obezbijeđena kroz institucije i organizacije u općinama i lokalnim zajednicama, ostaje ključna u borbi za sprečavanje nasilja nad ženama.
