Aktivisti za izmjenu Izbornog zakona: Važni politički procesi se odvijaju u kafanama, noćnim satima, uz alkohol
Saša Gavrić, izvršni direktor Sarajevskog otvorenog centra, pojašnjava kako je Parlamentarna skupština formirala interresornu grupu koja radi na izmjenama Izbornog zakona, te kako su pratili njihov rad i uočili da se ni u jednom trenutku nije spominjalo pitanje ravnopravnog učešća žena i muškaraca u političkim procesima. Iz tog su se razloga, nakon višegodišnjeg rada u oblasti ravnopravnosti spolova, odlučili da predlože konkretne amandmane na Izborni zakon, koje su danas uputili svakom pojedinačnom zastupniku i zastupnici, delegatima, delegatkinjama, te članovima i članicama resorne grupe.
Aktivisti traže da se Izborni zakon izmijeni na način kako bi se uzela kvota od 50 posto na izbornim listama, naizmjenično redanje muškaraca i žena, te neke druge finese, kao npr. dodjela mandata u slučaju da neko svoj mandat ustupi nekom drugom u slučaju da postane ministar i slično, te da se i ti mandati dodjeljuju manje zastupljenom spolu.
Njihov konačni cilj je, navode, da se odmaknemo od 20 posto prosječne zastupljenosti žena u svim zakonodavnim tijelima u BiH kako bismo postigli taj minimalni cilj od 40 posto koji je zadat međunarodnim standardima, ali i Zakonom o ravnopravnosti spolova.
"Ovdje se na neki način radi i o jednom civilizacijskom iskoraku koji BiH mora učiniti. Naprosto je sramotno da imate više od 50 posto jedne grupe stanovništva, a to su žene sa 52, a da one budu zastupljene sa nekih 20-ak posto. To je sramota i vrijeme je da naši političari i političarke to prihvate i rade na unapređenju ovog pitanja", kazao je Gavrić.
Na upit o tome smatra li da je u velikoj mjeri krivac za ovakvo stanje pasivnost žena kada je u pitanju uključivanje u političke procese, Gavrić odgovara:
"Nijedan problem nije uzrokovan samo jednim faktorom, pa samim tim bi zasigurno i žene u BiH u političkim strankama možda mogle biti aktivnije i upornije, ali zasigurno to nije ni ključni, ni jedini faktor. Ključni problem su patrijarhalne vrijednosti našeg društva, koje su na neki način i uobličile poziciju žene i to 'gdje joj je mjesto' - u porodici, kod kuće, dok je 'politički život muški život'. Nije jednostavno da žene uđu u taj proces, budući da znamo da se gotovo svi politički procesi odvijaju u kafanama, noćnim satima, uz alkohol i ženama je vrlo teško na taj način uskladiti privatni i politički život".
Saša Gavrić kaže kako se rijetko kad pristupa izmjenama Izbornog zakona i toga smo bili svjedoci u posljednjih deset godina u BiH, no kako imaju pozitivna očekivanja. Otkriva kako su se ranije već susreli s predstavnicima političkih stranaka, želeći da "opipaju stanje", a tri velike političke stranke već pružaju podršku ovom pitanju.
Dodaje kako ovo neće to biti lak i jednostavan posao, ali ističe kako odgovornost ne leži samo na civilnom društvu u BiH, nego i na političkim strankama.
"Sramotno je da mi danas ovdje stojimo i ovo predlažemo, ovo su same političke stranke trebale predložiti, a ne da u potpunosti izignorišu ravnomjerno učešće muškaraca i žena u BiH", poručio je Gavrić.
Na upit jedne novinarke o tome zašto je danas "toliko" bitno učešće žena u politici i zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, Maida Zagorac, program koordinatorica Sarajevskog otvorenog centra je kazala:
"To pitanje je u današnje vrijeme i suvišno. Bosna i Hecegovina je država u kojoj živi 52 posto žena, žene su većinski spol u BiH i suvišno je da se u današnje vrijeme postavlja pitanje zašto je potrebno povećano učešće žena u tijelima vlasti. Porazna je činjenica da i danas u našim tijelima vlasti imamo najviše 20 posto žena. Situacija se od Dejtonskog mirovnog sporazuma jeste znatno popravila, ali to nije dovoljno, to ne ispunjava onu obavezu koju nalaže Zakon o ravnopravnosti spolova, a to je minimalno 40 posto manje zastupljenih osoba".
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
