BiH
50

Ahmić: Karadžić bi mogao biti osuđen za genocid i u opštinama mimo Srebrenice

Anadolija
Radovan Karadžić (Foto: AFP)
Radovan Karadžić (Foto: AFP)
Iznošenje završnih riječi u prvostepenom postupku bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Haagu počelo je danas. Tužilac Alan Tiger jutros je počeo završnu riječ a svaka strana ima pravo na po deset sati za izlaganje.

Bošnjački oficir za vezu sa Haškim tribunalom Amir Ahmić kazao je tom prilikom za Anadoliju da je današnja cjelokupna rasprava bila fokusirana na pitanja u vezi sa genocidom mimo Srebrenice.

“Današnje iznošenje je bilo interesantno. Sudsko vijeće je u petak navečer poslalo pitanja i za ured tužioca i za odbranu i vi ste vidjeli da je danas ured tužioca odgovorio na nekoliko pitanja koja se tiču genocida. Mislim da je Sudsko vijeće fokusiralo svoju pažnju na činjenicu da je nakon završenog dokaznog postupka prvostepeno vijeće donijelo presudu da nema genocida u opštinama mimo Srebrenice, a znate da je Žalbeno vijeće promijenilo tu odluku. I bilo je interesantno da je cjelokupna današnja rasprava bila fokusirana na pitanja u vezi sa genocidom mimo Srebrenice”, rekao je Ahmić.

Prema njegovim riječima, ključni dio u ovom postupku je da se konačna odluka odnosi na genocid mimo Srebrenice.

“Lično smatram da će genocid u Srebrenici u ovom postupku biti dokazan i mislim da je ključni dio da li će biti dokazan genocid u opštinama mimo Srebrenice. Nadam se da će nakon odluke Žalbenog vijeća ra prva presuda, a nadam se i posljednja, uključiti genocid i za opštine mimo Srebrenice”, rekao je Ahmić.

Smatra da se konačna presuda Haškog tribunala može očekivati krajem 2015. godine a, kako kaže, možda i ranije.

Tužilaštvo i odbrana iznijet će završne riječi u periodu od 29. septembra do 2. oktobra, nakon čeka će uslijediti iznošenje argumenata u postupku replike i duplike u utorak, 7. oktobra.

Inače, Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.

Uhapšen je nakon niz godina skrivanja i prebačen u Den Haag iz Srbije 30. jula 2008. godine, dok mu je suđenje po 11 tačaka optužnice započelo 26. oktobra 2009. godine.

Isto tako, Tužilaštvo Tribunala u Haagu saopćilo je ranije da bi Karadžić trebao biti osuđen na doživotnu robiju, ukoliko bi značajnim dijelom bio proglašen krivim, prema optužbama za koje mu se sudi.

Tužilaštvo je u ovom slučaju izvelo 195 svjedoka koji su lično svjedočili u sudnici, suci su pozvali i sami jednog svjedoka, dok je odbrana izvela njih 238.

Karadžić, koji se u sudskom postupku zastupao sam, do kraja se borio pravnim sredstvima kako bi osporio postupak i poništio ga. Ipak, prvostepeni i žalbeni suci su odbili sve njegove pokušaje tako da se dugotrajno suđenje približilo samom kraju.

Također, Karadžić je uputio i niz zahtjeva za ponovnim pozivanjem više svjedoka u vezi na vrijeme neobjelodanjenih dokaza tužilaštva. Ipak, suci su zaključili da pri tom nije dao ni jednu valjanu osnovu zbog čega bi objelodanjeni materijal bio relevantan da bi zahtijevao ponovno pozivanje. Suci su odbacili i zahtjev tužilaštva za ponovnim otvaranjem postupka u vezi sa masovnom grobnicom Tomašica.