Tokom proteklog mjeseca Donorska mreža Kantona Sarajevo i Udruženje altruista DOBRO održali su niz aktivnosti kojima je cilj bio podizanje svijesti javnosti o tome šta zapravo predstavlja donorska kartica, odnosno o 'nužnosti' doniranja organa.
No, bez obzira na brojne akcije, svijest građana Bosne i Hercegovine o doniranju organa i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
"Bez obzira na to što je tokom niza akcija održanih ovog mjeseca, koji je inače Svjetski mjesec doniranja i transplantacije organa, čak 7.500 građana potpisalo donorsku karticu u Bosni i Hercegovini, nije toliko razvijena svijest građana o tome da bismo bili zadovoljni. U suštini te kartice su isključivo promidžbene, jer zakon o donorskim karticama je još uvijek u proceduri", kazala je prof. dr. Halima Resić, šefica Klinike za hemodijalizu, dodajući da problem nastaje nakon smrti potpisnika kartice jer njegova porodica uglavnom ne želi dati pristanak za doniranje organa.
U Bosni i Hercegovini je poslije rata izvršeno nekoliko transplantacija bubrega, no bitno je spomenuti da je u 2008. godini, nažalost izvršena samo jedna, dok se na listi čekanja trenutno nalazi 600 osoba.
U UKC Tuzla transplantacija jetre se vrši veoma uspješno, no i oni imaju problema zbog neuvezanosti na državnom nivou.
"S obzirom da imamo veoma dobru saranju s klinikom u Padovi, došli smo na ideju da pozovemo dr. Nelu Sršen koja bi obučavala naše timove za transplantaciju jetre. Ukoliko sve bude teklo prema planu, Sršen bi već početkom naredne godine bila u Sarajevu", istakao je za Sarajevo-x.com profesor Rusmir Mesihović, šef Klinike za gastroenterohepatologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Mesihović je također istakao i to da ne postoje zakonske prepreke kada je u pitanju transplantacija jetre, te da sada postoji i modifikovani zakon.
"Saradnja s Klinikom u Padovi je veoma dobra. Sada smo imali tri ozbiljna kandidata za transplantaciju jetre i jedan od njih je izmješten u Sarajevo, dok su dvije osobe otišle na Kliniku u Padovu", istakao je prof. Mesihović izražavajući nadu da će takve transplantacije uskoro biti moguće i u Sarajevu.
Transplantacija organa bi također bila veoma lakša, te ne bi bilo potrebe da oboljeli u tolikoj mjeri odlaze u inostranstvo kada bi Bosna i Hercegovina bila član Organizacije za razmjenu organa 'Eurotransplant'.
Međutim, problem predstavlja podijeljenost Bosne i Hercegovine na dva entiteta, odnosnosno to što ne postoji zajednička lista. A da bi BiH bila član 'Eurotransplanta' potrebno je nastupati u ime cijele države, a ne samo jednog entiteta.
Postoji još niz uslova za članstvo u ovoj međunarodnoj neprofitnoj organizaciji koja se bavi razmjenom organa između zemalja članica i dodjele istih pacijentima kojima taj organ odgovara, no prije svega potrebno je udruženje na nivou cijele države.
Na Zapadu se većinom vrši kadaverična transplantacija, odnosno presađivanje organa sa mrtvih. U Bosni i Hercegovini zakon o ovakvom vidu transplantacije organa je još uvijek u proceduri i prof. Resić se nada da će biti donesen do naredne godine.
Do sada je u FBiH izvršena 31 kadaverična transplantacija i to uglavnom transplantacija bubrega, rožnjače i jetre.
