{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prvi Bosanac na Himalajima o najtežem usponu: Znao sam da su mnogi gore ostali

28.4.2014. u 22:34
194
33
Prvi Bosanac na Himalajima o najtežem usponu: Znao sam da su mnogi gore ostali
194
U amfiteatru Politehničkog fakulteta u Zenici Udruženje za razvoj i podršku planinarstva i sportskog turizma "Vedro" iz Zenice organizovalo je još jednu edukaciju svojih članova, ali i sugrađana, o alpinizmu i sportskom turizmu. Ovaj put svoju priču o početku, najvećim uspjesima u karijeri i anegdotama govorio je i prvi Bosanac na Himalajima, Muhamed Gafić.
Gafić je u samom uvodu predavanja poseban akcenat stavio na sigurnost u alpinizmu, te bitnost korištenja sigurnosne opreme, a potom se prisjetio svojih prvih koraka u alpinizmu.

"Kada sam na Romaniji vidio alpiniste kako se penju na zub, čudio sam se da li je uopće moguće tu da ljudi penju i onda sam i ja odlučio da se počnem baviti alpinizmom. Sa Zijom Jajatovićem sam prvi put išao na Prenj, a onda su se i stvorile amibicije za Himalaje", kazao je Gafić, te dodao:

"Zijo Jajatović je sa Ilijom Dilberom i Miloradom Stjepanovićem prvi osvajač Lupoglava u zimskim uslovima. Nažalost, u tom pohodu 14. februara 1970. godine su poginuli prilikom spuštanja usred snježne mećave."

Gafić je potom svim prisutnima u sali ispričao i svoja iskustva sa prvih solo penjanja na Prenj, nakon čega je kazao da se stvorila želja za višim vrhovima, koji će mu dati snagu i osjećaj uspješnosti. Prilikom posjete Zarebu na posteru je vidio Hornli greben, te na prvu odlučio da osvoji najlakši vrh Matterhorna.

"Krenuli smo se penjati sa jedne strane gdje je postojala kamena lavina i poslijepodne nas je uhvatilo nevrijeme. Naišli smo na probleme pa smo bili primorani da se vratimo. Iz prvog pokušaja se nismo uspjeli popeti, ali narednog dana smo se popeli na vrh i vratili se", izjavio je Gafić, te dodao da je to bio veliki uspjeh za bh. alpinizam 1971. godine.

U svojim pohodima na listi stijena našla se i sjeverna stijena Matterhorna koju Gafić nije uspio osvojiti, a posebne riječi hvale na predavanju uputio je mladom alpinisti Arminu Gaziću koji je prisustvovao večerašnjem događaju.

"Na Sjevernu stijenu sam se pokušao tri puta popeti i nisam uspio, ali su ovi momci koji su danas ovdje to uspjeli i ja mogu reći da je to, za mene, veći uspjeh od Himalaja", dodao je Gafić.

Prisutnima je Gafić predstavio i samo neke od preko 800 alpinističkih uspona u stijenama naših planina, Alpama, Kavkazu, Pamiru, Tjen Šanu, Himalajima, Karakorumi i Aljasci, a učestvovao je i u četiri alpinističke ekspedicije. Gafić je 1974 godine učestvovao u ekspediciji na Kavkaz, za ekspediciju na Mount Everest 1979. godine dobio je Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem od Josipa Broza Tita, a potom je 1997. godine ponovo osvojio vrh Everesta i 2008. godine vrh Manaslu.

Ekspedicija na Everest 1979. godine trajala je 106 dana, a to je ujedno bio i prvi uspon zapadnim grebenom, ikada u historiji alpinizima. Gafić je dodao da mu je najteži uspon bio na Han Tengri iz 1991. godine.

"Kada sam se vraćao sa vrha tada bio sam emocionalno gotov, uništen, jer sam morao naći fiksirano uže. Kada sam našao uže, malo sam se sabrao i spuštao sam i govorio sam sebi da budem pametan jer su mnogi gore 'ostali', tako da je to bio jedan od najtežih uspona, odnosno, spustova", izjavio je Gafić.

U svojoj karijeri bio je vođa sedam bh. ekspedicija, od kojih je njih pet bilo uspješno, a na četiri je lično dosegao vrh.

Gafić je danas profesor sociologije, samostalni alpinista i gorski spasavalac, instruktor skijanja i alpinizma te član planinarskog društva "Bjelašnica" i Alpinističkog odsjeka Sarajevo. Na večerašnjem inspirativnom predavanju predstavio je i svoju knjigu "Odiseja 7000" u kojoj se nalaze putopisi od Prenja do Everesta.

Udruženje "Vedro" Gafiću je poklonilo zahvalnicu za doprinos i razvoj planinarstva i sportskog turizma, a Arminu Gaziću na poklon su dali karticu počasnog člana "Vedro", te transparent koji su nosili prilikom ekspedicije na Bjelašnicu, sa kojim su mu pružili podršku u što skorijem oporavku.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: