U novoj studiji istraživači sa švicarskog instituta École Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL) dizjanirali su samoodrživu istraživačku bazu koja bi potencijalno podržala misije od nekoliko godina.
Plan uključuje slanje robota na Mars koji će izgraditi bazu, iskorištavanje prirodnih resursa crvene planete i konačno slanje posade na površinu, koja bi mogla živjeti tamo najmanje devet mjeseci.
Poput drugih, EPFL-ovi naučnici vjeruju da se baza može postaviti na sjevernom polu Marsa. Mnogi eksperti, među kojima je i milijarder Elon Musk, pretpostavljaju kako su Marsovi polovi pogodni za održiv ljudski život jer sadrže vitalne prirodne resurse.
"Polovi su možda izazov na samom početku, ali su najbolja lokacija dugoročno jer imaju prirodne resurse koje možda možemo koristiti. Željeli smo razviti strategiju baziranu na tehnologijama koje su odabrane u skladu s tim i opisuju testni scenarij na način da će 20 godina od sada astronauti moći obavljati takvu misiju", kazala je Anne-Marlene Ruede, liderica studije.
Istraživačka baza bi se sastojala od tri različita modula. Glavna građevina baze uključivala bi centralno jezgro 12,5 metara visine i pet metara širine. Naučnici je opisuju kako minimalan prostor za život u kojem bi se nalazili bitni materijali i dobra. Tri kapsule za življenje bi bile zakačene na jezgro preko zračnih blokova.
Sve bi bilo napravljeno od polietilenskog vlakna i sloja leda debelog tri metra. Ovo bi štitilo posadu od radijacije i mikrometeorida.
Također, rade na sistemu krana koji bi orbitirao oko Marsa i služio kao transferna tačka za dobra između šatla koji dolazi sa Zemlje i baze na Marsu.
Vjeruje se kako polovi na Marsu, kada se otope, mogu proizvoditi vodu, kisik i azot.
U prvoj ekipi poslali bi šest osoba koje bi tamo došle tokom ljeta na sjevernom polu Marsa, što bi značilo da bi imali 288 dana konstantnog svjetla.
