Streličarstvo stiglo u Evropu hiljadama godina ranije nego se smatralo
Arheolozi u Francuskoj otkrili su dokaze o najranijoj upotrebi luka i strijele u Europi. Prije otprilike 54.000 godina, Homo sapiens koji je živio u špilji u dolini Rhône vjerovatno je koristio streličarstvo za lov na konje, bizone ili jelene, prema istraživanju objavljenom ove sedmice u časopisu Science Advances.
U Grotte Mandrin, špilji u jugozapadnoj Francuskoj, istraživači su otkrili stotine malih, trokutastih kamenih vrhova, a većina je pokazala znakove oštećenja, što sugeriše da su nekako bačeni, gurnuti ili potaknuti.
Tim je posumnjao da bi kameni vrhovi mogli biti vrhovi strijela, pa su tu teoriju stavili na test. Napravili su oružje s kremenim vrhovima koje je bilo replika artefakata i njime su gađali truplo koze. Vrhovi su bili najučinkovitiji kada su bili pričvršćeni za luk, umjesto da su pokretani bacačem koplja ili bacani rukom.
Kako Katie Hunt izvještava za CNN, neke od strijela ispaljenih lukom ne samo da su probušile kozju kožu, već su i prošle cijelim putem kroz trupla na drugu stranu. Neka od ručno bačenih koplja u međuvremenu nisu ni probila kožu.
"Nismo ih mogli baciti na životinje drugačije nego lukom, jer su bili presićušni i preslaganii da bi bili učinkoviti", rekla je koautorica studije Laure Metz, arheologinja sa Univerziteta Aix-Marseille, za agenciju France-Presse. “Morali smo koristiti ovu vrstu pogona. … Jedini način na koji je funkcionirao bio je s lukom.”
Nalazi su uvjerljiviji koliko god je to moguće, osim ranih ljudi koji su "uhvaćeni s lukom u ruci", kaže Marlize Lombard, arheologinja sa Univerzitetu u Johannesburgu koja nije bila uključena u studiju.
Istraživači nisu pronašli ostatke luka u Grotte Mandrin. Međutim, to nije iznenađujuće, niti ugrožava teoriju luka i strijele.
"Tehnologije streličarstva u osnovi se temelje na korištenju kvarljivih materijala: drva, vlakana, kože, smola i tetiva, koji su rijetko sačuvani na evropskim paleolitskim nalazištima i otežavaju arheološko prepoznavanje ovih tehnologija", kaže Metz za Gizmodo.
Prijašnja istraživanja pokazuju da se najraniji lov lukom i strijelom na svijetu odvijao u Africi prije otprilike 70.000 godina. Moguće je da je Homo sapiens donio streličarstvo iz Afrike u Evropu.
Konkretno u Europi, prethodni najstariji dokazi o korištenju luka i strijele datiraju prije otprilike 10.000 do 12.000 godina. Ovo novo istraživanje, dakle, sugeriše da su se lukovi i strijele u Europi koristili oko 40.000 godina ranije nego što se mislilo.
Grotte Mandrin jedinstveno je arheološko nalazište, jer dokazi koji su tamo pronađeni sugerišu da su ga naizmjenične skupine neandertalaca i Homo sapiensa učinile svojim domom u različitim vremenskim razdobljima. Istraživači to mogu razaznati iz različitih slojeva sedimenta unutar špilje, koji djeluju kao svojevrsni vremenski okvir za razumijevanje njezinih stanovnika kroz historiju.
Arheolozi kažu da su neandertalci prvi koristili špilju prije više od 80.000 godina. Zatim se, prije oko 54 000 godina, doselila skupina modernih ljudi, ali su tamo živjeli samo oko 40 godina. Taj kratki period dogodio se oko 10 000 godina prije nego što su istraživači ranije mislili da se Homo sapiens počeo širiti Europom.
Nakon što su moderni ljudi nestali, neandertalci su ponovno živjeli u špilji oko 12.000 godina. Zatim su se moderni ljudi ponovno pojavili.
Iako su neandertalci mogli svjedočiti kako su rani ljudi koristili lukove i strijele, čini se da ih rani ljudski rođaci nikada nisu usvojili i umjesto toga su nastavili koristiti koplja s kamenim vrhovima za koja je bila potrebna neposredna blizina cilja. Istraživači nisu sigurni zašto.
"Kada imate luk i strijelu, preciznije je i manje se trudite koristiti i lakše ga je nositi sa sobom", kaže Metz za CNN. “Možeš ponijeti mnogo strijela sa sobom — ne samo jedno ili dva koplja koja ćeš držati u ruci. Mnoge od njih možete upucati u vrlo brzoj operaciji. Sve to i možete biti sami u lovu. ... Ono što mi je nevjerovatno jest da [neandertalci] nisu koristili, nisu razvili ovu vrstu oružja.”
Također nije jasno jesu li njihove razlike u naoružanju na neki način pridonijele nestanku neandertalaca prije otprilike 40.000 godina. Moguće je, pišu istraživači u radu, da su "tehnologije modernim ljudima dale konkurentsku prednost u odnosu na lokalna neandertalska društva," piše Smitshonian Magazine.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
