"Do sada se vjerovalo da je čovjek počeo da proizvodi brašno prije oko 18.000 godina, ali su rezultati istraživanja talijanskih arheologa pokazali da se to dogodilo mnogo ranije, na prelazu između neandertalaca i modernih ljudi", kazala je rukovodilac istraživanja Ana Revedin, s Talijanskog instituta prahistorije i protohistorije.
Postojalo je, također, uverenje da su se nomadska društva lovaca-sakupljača ranog paleolita hranila isključivo mesom, ali je otkriće talijanskih naučnika pokazalo da su oni jeli i hljeb bogat ugljikohidratima koji im je pomagao da lakše izdrže hladnoću.
Taj hljeb - omanja pogača pečena na vrelom kamenu, predstavljao je i namirnicu koja se lako čuvala i prenosila.
Otkriće je pokazalo i da je upotreba žitarica bila stara praksa nastala u Evropi, a ne na Bliskom istoku.
Tragovi najstarijeg hljeba na svijetu otkriveni su u Toskani, na mjestu koje je sada potopljeno izgradnjom brane i vještačkog jezera Bilanchino. Na sreću, arheolozi su uspjeli da spase najveći dio materijala iz tog nalazišta.
Analizama je ustanovljeno prisustvo škroba koji potiče od jedne vrste rogoza poznatog kao tifa. Njegov korijen valjkastog i izduženog oblika (rizom) je bogat škrobom, a kada se prosuši može lako da se samelje.
"Nismo upoće sumnjali da se radi o prvom brašnu na svijetu", izjavila je za Ansu Laura Longo s Univerziteta u Sieni koja je učestvovala u istraživanju.
Nalaz je naknadno potvrđen analizama drugih materijala iz tog istog perioda pronađenih u Češkoj i Rusiji, gdje se brašno dobijalo mljevenjem korijena jedne vrste paprati.
Uz pomoć nutricioniste, arheolozi su ispekli isti onaj hljeb koji su prije 30.000 godina pravili naši preci: sakupili su rizom, osušili ga, samljeli i ispekli tijesto na peći koju su rekonstruisali na osnovu materijala pronađenog u Toskani.
"Pogače su bile zaista ukusne", potvrdila je Revedin.
