Nakon posljednjeg istraživanja, oni vjeruju da su promjene u genima uzrok tome što neki ljudi gledaju pesimistično na život, dok su drugi skloniji svijetlijem pogledu na stvari.
Naučnici su ustanovili da različite verzije gena koji je zaslužan za transportovanje serotonina, hormona za dobro raspoloženje, utječu na to da li ste pesimista ili optimista.
Naime, oni koji imaju 'dugu verziju' navedenog gena teže ka lijepim raspoloženjima, pozitivnom razmišljanju o životu i odbijanju negativne energije. Oni sa 'kraćom verzijom' gena rade upravo suprotno.
Psiholozi koji su vodili istraživanje na Univerzitetu u Essexu vjeruju da su sa ovim rezultatima pomogli u otkrivanju budućeg lijeka za anksioznost i depresiju, sve prisutnije emocionalne probleme u modernom društvu.
U istraživanju je učestvovalo 97 volontera, koji su gledali fotografije sa pozitivnim i negativnim sadržajem. Naučnici su ispitanicima ponudili 20 lijepih, 20 ružnih te 40 neutralnih fotografija, te posmatrali koje će privući njihovu pažnju.
Oni koji su imali 'dugu verziju' gena okrenuli su se pozitivnim fotografijama, na kojim su na primjer bili slatkiši, dok su drugi bili naklonjeniji fotografijama sa negativnim nabojem.
Psiholozi sa Essexa u obrazloženju ističu da ljudi selektivno primjeću stvari i događaje oko sebe, što igra veliku ulogu i u preživljavanju svakodnevnog stresa.
"Ljudi koji nose jedan oblik gena koji prenosi serotonin pozitivno gledaju na život i selektivno izbjegavaju negativne informacije. Istovremeno, oni koji nose drugu verziju pokazuju potpunu odsutnost ovakvih sklonosti", kazala je profesorica Elaine Fox.
Ona tvrdi da se selektivno procesuiranje pozitivnih emocionalnih informacija veže uz povećanu društvenost i opće blagostanje, dok se negativne informacije povezuju sa neurotičnim ponašanjem i anksioznošću.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceeedings of the Royal Society B.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
