Istraživanje u Portugalu
15

Neandertalci su jeli morske pse i delfine: Kako je morska hrana djelovala na njihov mozak?

DP
Foto: Pixabay
Foto: Pixabay
Istraživanje u Portugalu pokazuje da su neandertalci koristili hranu iz mora u istoj mjeri kao i direktni preci savremenog čovjeka. Jeli su ribe, dagnje i tuljane.

Desetljećima se sposobnost pronalaženja hrane u morima i rijekama smatrala specifičnošću razumnog čovjeka. Ipak, naučnici su pronašli dokaze da su neandertalci s današnjeg juga Portugala i te kako koristili hranu iz mora.

Živjeli su u razdoblju od 106.000 do 86.000 godina prije našeg vremena u pećini Figueira Brava kraj Setubala. Jeli su dagnje, rakove, morske pse, jegulje, morske ptice, delfine i tuljane.

Na čelu istraživačkog tima bio je profesor Univerziteta u Barceloni João Zilhão. Profesor tvrdi da je morska hrana činila polovinu prehrane čovjekovih predaka koji su živjeli pored pećine Figueira Brava. Druga polovina namirnica vodila je porijeklo s kopna. Lovili su jelene, konje, vrste divljih goveda i kornjače.

Stimulatori mozga?

Najstariji dokazi o korištenju hrane iz mora datiraju prije 160.000 godina i pronađeni su na jugu Afrike. Istraživači potvrđuju da su morski plodovi djelovali na mozak čovjekovog pretka stimulirajući kognitivne sposobnosti.

Time bi se mogao objasniti nastanak velikog broja izuma i razvoj kreativnosti ljudske populacije od prije 200.000 godina. Način prehrane pomogao je razumnom čovjeku nadmašiti svoje srodnike kao što su neandertalci i denisovci, piše BBC.

Ipak, istraživači kažu da su neandertalci iz okoline Setubala koristili plodove mora u istoj mjeri kao i moderne ljudske grupacije koje su tada živjele na jugu Afrike.

"Zilhão i saradnici tvrde da su identifikovali naslage morskog materijala. Riječ je o građevinama napravljenim od školjki. Važne su jer govore o sistemskom organizovanju čovjekovih predaka. Zajednički su sudjelovali u prikupljanju materijala i odbacivanju nepotrebnih dijelova", navodi profesor britanskog Instituta za arheologiju UCL Matthew Pope.

Profesor Pope nije sudjelovao u istraživanju, ali kaže da su lovci na školjke koristili dio plijena za izradu monumentalnih građevina gdje su se čak i sahranjivali.

"Proučavanje naslaga je naporan posao. Postoji velika sličnost s tvorevinama koje su pronađene u Africi", navodi profesor Pope.