Nauka razumije samo četiri posto svemira

Russia Today je objavila intervju s američkim astrofizičarom i profesorom Alekseyjem Filippenkom, koji je 2011. dobio Nobelovu nagradu za otkrivanje tamne energije koja ubrzava širenje svemira. On vjeruje da je svemir mogao nastati bez ikakve božanske pomoći.

"Ja ne govorim o tome postoji li Bog ili ne, jer su to pitanja kojima se naučnici ne mogu baviti. Moje uvjerenje je da je svemir mogao nastati na osnovu zakona fizike i da na osnovu njih može i dalje egzistirati. No, odakle potječu zakoni fizike, to je pitanje na koje nauka nema odgovor. Moguće je da su oni oduvijek postojali i da su stvorili, ne jedan, već više svemira, no to je izvan domašaja nauke, jer ne vidim koje bismo to eksperimente i testove mogli obaviti kako bismo mogli istražiit to područje“, kazao je Filippenko.

On je, međutim, dodao kako naučnici imaju određene ideje u pogledu toga kako se desio Veliki prasak. "Ako je postojao prethodni svemir, onda je novi mogao nastati iz onog što se naziva kvantna fluktuacija. U slučaju da je ona dugotrajna, a u njoj se dešava proces u kojem mali komadići energije obično traju kratko i onda nestanu, može porasti do velikih dimenzija i stvoriti svemir, a onda taj isti svemir može imati kvantne fluktuacije koje proizvode druge svemire, tako da bismo imali neprestan niz svemira, koji nastanu kao rezultat promjene energije u postojećim svemirima. To je jedna ideja. Druga je mogućnost da postoji neka vrsta viših dimenzija, neka vrsta matematičkog prostora u kojem zakoni fizike postoje, a zatim su svemiri nešto poput balončića koje dijete puše iz sapunice. Tako bismo imali različite svjetove u puno većem hiperprostoru u kojem zakoni fizike djeluju iz nepoznatih razloga. Dakle, sve počinje sa zakonima fizike, ali ne mogu vam reći odakle su došli“, ističe Filippenko.

Astrofizičar dodaje kako je, međutim, vrlo lijepo to što vrlo mali broj zakona može objasniti veliku kompleksnost oko nas. Uz jedan izuzetak, da još nismo odgonetnuli tajnu života i inteligencije. On je istakao kako je Higgsov bozon, o kojem je posljednjih dana bilo veoma mnogo govora, vrlo bitno otkriće, ali ono ne rješava sva pitanja. "Očekivali smo kako ćemo otkriti da svemir usporava, ali smo umjesto toga ustanovili da on nevjerovatno ubrzava u svom širenju. Mi smo otkrili tamnu energiju, ali je još ne razumijemo u potpunosti, međutim, ko zna šta ćemo sve saznati u nadolazećim godinama. No, teško ćemo dokučiti zašto se sve dogodilo i zašto imamo nešto umjesto ništa“, rezonuje Filippenko.

On izražava opravdanu sumnju da će naučnici ikada otkriti zašto postoje zakoni matematike i fizike te ističe kako nauka razumije samo četiri posto svemira, koji se sastoji od atoma, dok preostalih 96 posto pripada tamnoj energiji, tamnim materijama. "Iako znamo da su prisutni ne znamo ništa o njihovim svojstvima ili zašto su tu, kao ni šta se tačno događa. U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do revolucije u našem razumijevanju svemira. Za ono što smo mislili da je sve ispostavilo se da je samo četiri posto velikog kolača i u tome i jeste snaga nauke, jer naučnici se ne boje reći da nisu bili upravu. Mi volimo istraživati i pronalaziti nove stvari, kako bismo imali što potpuniji uvid u ono što se dešava“, zaključio je Filippenko.