Uvrđeno istraživanjem
52

Na naše zdravlje utječu 34.000 godina stari geni

B. R.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Opsežnom međunarodnom studijom je utvrđeno da na naše zdravlje utječu 34.000 godina stari geni, a rezultati ovog istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Nature.

Istraživački tim je činilo 175 naučnika iz 22 države, koji su zaslužni za najveću svjetsku bazu podataka o ljudskoj DNK. Da bi uspjeli u tome, analizirali su kosti i zube skoro 5.000 skeleta koji datiraju od kamenog do bronzanog doba, od vikinškog doba do srednjeg vijeka.

Rizik od multipla skleroze

Jedan od zaključaka jeste da se povećan rizik od multipla skleroze na sjeverozapadu Evrope može pripisati stočarima koji su prije 5.000 godina došli sa istoka. Zapravo, pojedini geni, koji povećavaju rizik od multipla skleroze, bili su u organizmu naroda Yamnaya koji je migrirao iz dijelova Ukrajine, jugozapada Rusije i zapada Kazahstana u sjeverozapadne dijelove Evrope.

Međutim, naučnici pretpostavljaju da su upravo ti geni zaslužni što su pastiri imali mogućnost preživljavanja. Najvjerovatnije su ih štitili od zaraze koju su imale njihove ovce i goveda.

"Ovi rezultati istraživanja su nas zapanjili. Predstavljaju ogroman napredak u našem razumijevanju evolucije multipla skleroze i drugih autoimunih bolesti", izjavio je William Barrie s Univerziteta Cambridge.

Razlika u visini

Prema ovom istraživanju, razlika u visini ljudi sa sjeverozapada Starog kontinenta i onih na jugu Evrope može se pripisati upravo narodu Yamnaya. Pastiri su doprinijeli tome da oni na sjeverozapadu budu viši od onih na jugu.

Također je utvrđena povezanost genetske uslovljenosti rizika od dijabetesa tipa 2 i Alzheimerovom bolesti sa porijeklom lovaca sakupljača na zapadu kontinenta. Analiza DNK prahistorijskih stanovnika Euroazije je pokazala da se tolerancija na laktozu (mogućnost varenja šećera u mlijeku) pojavila prije 6.000 godina. Sposobnost preživljavanja na ishrani bogatoj povrćem razvila se prije 5.900 godina, na početku neolita.

Ekse Willerslev s Univerziteta u Kopenhagenu je ukazao da se rezultati istraživanja ne odnose na svih 5.000 analiziranih gena. Prema njegovim riječima, dodatnim analizama će se otkriti više o autizmu, šizofreniji, bipolarnom poremećaju i depresiji, prenosi portal swissinfo.