"Eksperimenti su pokazali da muzika opušta i nerođenu djecu, a čini se da je prepoznaju i nakon rođenja", rekao je profesor Michael Schulte-Markwort, dječji psiholog iz hamburške Sveučilišne bolnice.
"Muzika od samoga početka potiče razvoj moždanih centara za jezik tako da djeca koja su od najranije dobi bila izložena muzici obično progovore ranije od djece rođene u nemuzikalnim porodicama", dodao je Schulte-Markwort.
Ritam i ples potiču razvoj koordiniranosti mladih mišića pa su muzikalna djeca zdravija i koordiniranija od djece koju roditelji nikad nisu učili pjevati, plesati, bubnjati ili svirati neki sličan jednostavan instrument.
"Djeca razvijaju osjećaj za muziku i povezuju ton i ritam", rekao je. "Čim nauče hodati, počinju se ritmično kretati uz muziku i tako automatski počinju plesati. Dobri i pažljivi roditelji prirodno potiču djecu da pjevaju i kreću se u ritmu", dodao je..
"Zato bi se predškolce moralo uključiti u igre koje uključuju ritmično kretanje i ples, igre koje potiču djecu na ritmično pljeskanje ili udaranje ritma jednostavnim instrumentima poput zvona ili maloga bubnja", kaže Schulte-Markwort.
Dob od pet ili šest godina idealna je da dijete počne učiti svirati jer mozak u toj dobi najlakše prihvaća i svladava potrebne vještine. "Ako su već došli u susret s muzikom i rudimentarnim glazbalima, u dobi od pet ili šest godina sviranje će za njih biti igra", kaže.
"Ne mislim pritom na violinu ili fagot, za sviranje kojih je potrebna fina motorika, a niti na teške satove klavira dosadne mladom mozgu. Nego na blok-flautu i druge instrumente kojima se lako proizvede melodičan zvuk", kaže.
"Ne smijemo zaboraviti da je u svemu tome na prvom mjestu zabava. Pjevanje, ples i sviranje instrumenta djeci najprije i najviše moraju biti zabavni", naglašava Schulte-Markwort.
