Tim naučnika sa Univerziteta u Leedsu i Univerziteta za poljoprivredu iz Tokija su u istraživanju koristili Magnetospirillum magneticum, bakteriju koja jede željezo. Kako konzumiraju željezo, bakterije stvaraju mala magnetna polja u sebi, slična onima koja se nalaze u hard-diskovima kompjutera.
Naučnici vjeruju da bi ovo istraživanje moglo dovesti do stvaranja puno bržih tvrdih diskova.
Kako se tehnologija razvija i komponente kompjutera postaju sve manje, sve je teže proizvoditi elektroniku.
Naučnici su se sada okrenuli prirodi i mikroorganizmima. Ovi prirodno namagnetisani mikroorganizmi najčešće žive u stajaćoj vodi, barama i jezerima, i ispod površine, gdje nema mnogo kisika. Kreću se samo u dva smjera, slijedeći linije magnetnog polja Zemlje.
Kada ga bakterija proguta, željezo reaguje sa proteinima u tijelu bakterije i stvaraju se mali kristali minerala magnetita.
Proučavanjem načina na koji mikrobi sakupljaju, oblikuju i pozicioniraju ove nanomagnete u unutrašnjosti svoga tijela, naučnici su kopirali metodu i iskoristili je van bakterija. Na taj način su uspjeli stvoriti magnete koji bi se u budućnosti mogli koristiti za izgradnju hard-diskova, piše BBC.
Naučnici su također uspjeli napraviti sićušne električne žice od živih organizama. Stvorili su nanocijevi od membrana ćelija uz pomoć proteina koji se nalaze u ljudskim lipidnim molekulama.
Ove cijevi bi se u budućnosti mogle koristiti za mikroskopske žice, koje bi mogle prenositi informacije na isti način na koji to rade ćelije u ljudskom tijelu.
