{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO+VIDEO
/
Kršćanski mučenici su sahranjeni živi

S
21.4.2011. u 21:50
0
10
Kršćanski mučenici su sahranjeni živi
0
Dva skelata koja su otkrivena u grobnici u talijanskoj katedrali su posmrtni ostaci kršćanskih svetaca koji su umrli mučeničkom smrću u starom Rimu, tvrde naučnici.
Naučnici tvrde da svi dokazi ukazuju da skeleti pripadaju Kristijanu i Dariji, koji su ubijeni 283. godine zbog širenja kršćanstva.

Legenda kaže da su muž i žena, koji su bili u celibatu, ubijeni nakon što su hiljade Rimljana preobratili na kršćanstvo. Posmrtni ostaci su čuvani od 10. stoljeća u grobnici u katedrali u Reggio Emiliji, gradu na sjeveru Italije.

Oltar u crkvi nije pomijeran od 1651. godine, sve do 2008. godine kada je počelo renoviranje. Radnici su pronašli više od 300 kostiju u jednoj zapečaćenoj grobnici. Lobanje su bile smještene u srebrne i zlatne biste duboko u sefu katedrale, gdje su prebačene prije gotovo 500 godina.

Eksperti su ušli u grobnicu kako bi testirali posmrtne ostatke i saznali od kada datiraju.

Enzio Fulcheri sa Univerziteta u Đenovi je bio vođa tima koji je proučavao svete relikvije. Priznao je da nema načina da se skeleti mogu identifikovati sa sigurnošću, ali da svi prikupljeni dokazi ukazuju da se radi o posmrtnim ostacima Kristijana i Darije.

"Ovo je rijetka prilika za proučavanje kostiju i drugih relikvija koje su direktno povezane sa legendom koja datira od prije 2.000 godina. Čitavi skeleti svetaca su veoma rijetki. Ovi su očigledno čuvani i poštovani", rekao je Fulcheri.



Naučnici su nakon DNK testova zaključili da su kosti pripadale ženskoj osobi dvadesetih godina i muškarcu koji je umro kao tinejdžer. Testovi su pokazali da skeleti nisu bili u potpuno razvijeni. Dob ženske osobe ukazuje da je još uvijek bila djevica, baš kao i Darija.

Naučnici vjeruju da je par živio zdravim životom sa "veoma malo stresa", prije nego su oboje ubijeni. Testiranja kostiju pokazuju i da su muškarac i žena trovani olovom, što je uobičajeno za aristokrate.

Na kostima nisu pronađeni nikakvi tragovi teškog fizičkog rada. Testovi izvršeni na rebrima oba skeleta su pokazali da datiraju između 80. i 340. godine. Sve karakteristike kostiju su povezane sa životima kršćanskih svetaca.

Otkrića naučnika su iskorištena za snimanja dokumentarnog filma Mystery of the Murdered Saints, piše Daily Mail.

"Ovo je prvi put da testiramo autentičnost nečega za šta se vjeruje da je tijelo sveca. To je za nas privilegija. Impresioniran sam crkvenim vođama koji su prihvatili rizik da njihove relikvije možda nisu autentične, te su bili spremni na posljedice. Crkva prihvata nauku i rizike koje nose naučna pitanja", rekao je producent i pisac Max Salomon za Katoličku novinsku agenciju.

Biskup Lorenzo Ghizzoni je svjestan da bi naučna otkrića mogla biti veliki problem.

"Mogli bi otkriti da su relikvije lažne. To bi bio veliki problem za nas. Ukoliko bi se to dogodilo, takve kosti bi morali odbaciti ili uništiti. To bi zasigurno bio skandal za vjernike", rekao je Ghizzoni.



Dva tijela predstavljaju izuzetnu priliku za testiranje jer su oba kompletna i predstavljaju dosta materijala za naučni rad.

"Ovi rezultati su potvrdili dvije osnovne činjenice. Oba skeleta su antikviteti i datiraju iz istog perioda. Velika je mogućnost da su ono za šta se smatraju", rekla je antropolog Allesandra Cinti sa Univerziteta u Torinu.

Prema legendi, Kristijan je bio jedini sin rimskog senatora iz Aleksandrije, koji je odrastao u Rimu i preobratio se na kršćanstvo. Njegov otac, nezadovoljan izborom svog sina, naredio mu je da se oženi sveštenicom Darijom u nadi da će odbaciti svoju novu religiju.

No, senatorov plan je propao kada je i Darija prihvatila kršćanstvo. Par je radio zajednički na preobraćanju hiljada ljudi. Rimska vlast ih je uhapsila i žive sahranila u rimskom rudniku oko 283 godine. Oko grobnice je izgrađen zid, ali je uprkos tome postala mjesto hodočašća vjernika. Posmrtni ostaci su premještani nekoliko puta prije 946. godine, nakon čega su napokon odneseni u Reggio Emiliju.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: