{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Činjenice i mitovi o našim mozgovima

S
10.5.2008. u 08:00
0
0
Činjenice i mitovi o našim mozgovima
0
Činjenice i mitovi o našim mozgovima
Da li veći mozak znači da je osoba pametnija? Da li slijepi zaista čuju bolje nego oni koji vide? I zašto ne možemo izbaciti taj irititajući zvuk iz svoje glave? Zanimaju vas odgovori? Čitajte dalje.
Postoji toliko mitova o našim mozgovima, ali i tako mnogo začuđujućih činjenica o kojima pišu Sandra Aamodt i Sam Wang, dva vodeća naučnika iz oblasti neurologije, u knjizi “Welcome to Your Brain: Why You Lose Your Car Keys but Never Forget How to Drive and Other Puzzles of Everyday Life”. Ovdje vam navodimo samo neke.

Činjenica: Ne možemo škakljati sami sebe

Kad doktor pregleda škakljivog pacijenta, obično stavi njegovu ruku preko svoje da bi spriječio osjećaj golicanja. Zašto? Upravo zato što, ma koliko škakljivi bili, ne možete poškakljati sami sebe.

Ovo se dešava jer se naš mozak fokusira na ono što se odvija u vanjskom svijetu. Zato, naprimjer, najvjerovatnije nećemo primijetiti teksturu svojih čarapa, ali ćemo itekako osjetiti ako nas neko potapše po ramenu. I zato, ako doktor drži našu ruku na svojoj, naš mozak misli da pokrete vrši naša ruka, a ne doktorova.



Činjenica: Gledati u fotografiju je teže nego igrati šah

Kad su kompjuterski stručnjaci prvi put pokušali napraviti program koji će oponašati ljudske aktivnosti, utvrdili su da je relativno lako postaviti da kompjuter slijedi logiku i kompleksnu matematiku kojom se bavi čovjek. Ali im je bilo izrazito teško učiniti da prepoznaju stvari na vizuelnim elementima.

Danas kompjuter može pobijediti čovjeka na mnogim poljima, ali i malo dijete može nadmašiti i najbolji kompjuterski program kad je u pitanju vizualizacija vanjskog svijeta.

Jedan od razloga za to je teškoća u identifikaciji individualnih objekata. Kad vidite neku sliku nakratko, onda vrlo lako možete da pogriješite u onome što mislite da ste vidjeli. Naprimjer, kad se odjednom ispostavi da je onaj kamen na putu ustvari komšijina mačka.



Mit: Koristimo se samo desetim dijelom svog mozga

Iako pola svjetske populacije vjeruje u ovo, zapravo je tačno da se koristimo kompletnim mozgom svaki dan. Ali ako se ovaj mit toliko dugo drži, to znači da nam govore ono što želimo čuti.

Ustvari, ljudi obično misle: ako se inače služim sa samo 10 posto svog mozga, možeš misliti šta bih sve mogao napraviti kad bih koristio ostalih 90 posto!

Na žalost svih onih koji misle ovako - čak i za najjednostavnije aktivnosti koristimo se kompletnim mozgom.

Činjenica: Zijevanje budi mozak

Iako nas zijevanje asocira na spavanje ili dosadu, istina je da nas ono budi. Sama ova aktivnost za sobom povlači širenje pluća i ulazak veće količine kisika u krv, što nas razbuđuje.

Ne zna se zašto je zijevanje "prelazno". Neki smatraju da se tako s jedne osobe na drugu prenosi potreba za buđenjem. Ipak, ovo je slučaj samo kod ljudi. Kod životinja, naprimjer kod pasa, zijevanje je odgovor na stresnu situaciju ili način da se smire drugi.



Mit: Slijepi čuju bolje

Testiranja su pokazala da slijepi ne detektuju zvukove bolje nego ljudi koji vide.

Slijepi ljudi, doduše, imaju bolju memoriju. Pošto se ne mogu osloniti na vid kako bi saznali nešto više o stvarima, moraju više pamtiti dobivene informacije. To pamćenje informacija o okolini izoštrava njihovu memoriju.

Također su bolji u jezicima, odnosno bolje razumiju značenje rečenica.

Činjenica: Kompjuterske igre pomažu u istovremenom obavljanju više stvari

Moderni svijet je pun akcije, te stalno obavljaljujemo više zadataka odjednom. Ako imate više od 30 godina, vjerovatno se pitate kako to da se mlađi naraštaji lakše snalaze u ovakvim situacijama. To je zato što su njihovi mozgovi već "istrenirani" da se mogu nositi sa ovakvim slučajevima.

Stalno obavljanje više stvari u isto vrijeme, kao što se dešava u kompjuterskim igricama, vježba mozak da obraća pažnju na sve odjednom. Znači, igrice, na kraju krajeva, i nisu tako loše za djecu.



Mit: Veći mozak = veća inteligencija

Veličina mozga ne utiče na inteligenciju. Einsteinov mozak nije bio ništa veći od uobičajenog. Ipak, naučnici kažu da bi inteligencija mogla zavisiti od prostora između ćelija mozga, jer je utvrđeno da se tokom djetinjstva i adolescencije ovi prostori šire.

Činjenica: Vježbanjem održavate svoj mozak u formi

Zaboravite na sudoku ili ukrštenice. Fizičke vježbe su one koje naš mozak održavaju zdravim s godinama.

Kako starimo, cirkulacija je sporija i opskrbljivanje ćelija mozga je smanjeno, pa mozgu treba više kisika i glukoze, što se treba obezbijediti vježbanjem.

Zapravo, vježbanje je aktivnost kojom možete obezbijediti odličnu mentalnu sposobnost i kad budete u dubokoj starosti. Potvrđeno je da su ljudi koji su dovoljno vježbali u toku života u starosti bili mnogo sposobniji mentalno od onih koji nisu vježbali.

Da bi vježba bila efektivna, potrebno je provesti barem 30 minuta radeći vježbe i to par puta sedmično. To ne moraju biti naporni treninzi, brže hodanje je sasvim dovoljno.



Činjenica: Mozak koristi manje energije nego svjetlo u frižideru

Mozgu treba samo 12 vati da normalno funkcioniše, a to je stvarno manje od sijalice vašeg frižidera. Zauzima samo tri posto težine našeg tijela, a proizvodi šestinu ukupne tjelesne energije.

Dakle, "cijena" njegove upotrebe je skoro pa zanemariva.

Mit: Bebe koje slušaju Mozarta su pametnije

Nema naučnih dokaza za ovo, a mit je pokrenut još 1993. kad je naučni magazin Nature izvijestio da slušanje prvih deset minuta Mozartovih sonata trajno pospješuje rezultate studenata na testu.

Ovu ideju podržao je nekoliko godina kasnije američki guverner koji je svirao Beethovenovu Odu radosti državnom parlamentu i tražio 100.000 dolara kako bi poslao CD-ove sa klasičnom muzikom svim roditeljima novorođenčadi u toj državi.

Odatle je sve počelo, uprkos činjenici da niko nikada nije testirao ovaj učinak na bebama. Ipak, ova ideja se proširila na mnoge zemlje i dospjela u mnoge novine, knjige i magazine, a u pričama su studenti na koje Mozart pozitivno utiče zamijenjeni bebama.

Ipak, iako slušanje klasične muzike ne pomaže bebama da budu pametnije, učenje sviranja određeneih instrumenata od malih nogu sigurno će im pomoći da razviju bolje rezonovanje.



Činjenica: Glupe zvukove je teško zaboraviti

Nema ništa dosadnije od dijela pjesme koja nam se stalno ponavlja u glavi. Za to možemo kriviti jedino naš mozak koji ima mogućnost da se prisjeća određenih sekvenci.

Mozak pamti sve, od pokreta koje pravimo dok se potpisujemo do pravljenja kafe i puta kojim idemo do posla. Također ima sposobnost da se tih momenata prisjeća svakodnevno kako bi nam život bio lakši.

Kako ovo spriječiti? Jednostavno pronađite novu dosadnu pjesmu čije dijelove ćete zapamtiti.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: