{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tajni svijet Josipa Broza Tita: Neprekidno je snimao Jovanku, Krležu i sebe

23.4.2014. u 09:06
254
74
Tajni svijet Josipa Broza Tita: Neprekidno je snimao Jovanku, Krležu i sebe
254
Uzavreli morski valovi podno tamnih oblaka, zatim kapljice vode koje se polako spuštaju niz dozrelo grožđe u vinogradu, dok se sunce probija kroz lišće, vrt tulipana u cvatu, priroda. Slijede prizori iz svakodnevice; metla pokraj koje su odloženi pegla, i daska za peglanje, i još neke razbacane sitnice koje ima svako domaćinstvo. Na prvi pogled reklo bi se poetski nastrojen fotograf, sasvim pristojnog talenta, prenosi Jutarnji list.
U stvari, riječ je o fotografijama koje je snimio Josip Broz Tito, bilo tokom putovanja, bilo u jednom od svojih domova; primjerice, snimak grožđa iz njegova je vinograda u Samoboru.

Velika strast



Fotografija mu je bila strast, bilježio je i svoje intimnosti. Portret Jovanke na selu, kako u raskošnom kaputu i šubari s leopardovim uzorkom udubljeno čita dok sjedi na sijenu, nesvjesna da ju se snima i da će jednom te fotografije ugledati svjetlost dana u muzejskom kontekstu, jedna je od Brozovih romantičnijih snimki. Ima još Jovankinih fotografija, no ova, kojoj bi u biti mjesto bilo u porodičnom albumu da Tito nije bio ono što jest, najindikativnija je od svih.

Prije četiri godine, u Arhivu Josipa Broza, prilikom preseljenja, u jednoj je kutiji pronađeno više od šest stotina do tada posve nepoznatih Titovih fotografija; nakon pažljive obrade. Dio je pokazan na izložbi u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu, u čijem su vlasništvu. Sada, kustos Želimir Koščević, inače vlasnik samoborske galerije Lang, dovodi ove fotografije u Hrvatsku i izložit će ih u muzeju Staro selo u Kumrovcu. Otvaranje je predviđeno za dan prije Titova rođendana, 24. maja.

To će biti prvi put da se fotografije koje je snimao Tito izlažu u Hrvatskoj, a mnoge od njih i prvi put uopće. Naime, Želimir Koščević imao je drugačiji, specifičan pristup temi.

"U Beogradu su za izložbu više birali fotografije koje su dokumentaristički važne, ja sam birao one koje su kvalitetnije u umjetničkom kontekstu", navodi.

Koliko je Tito bio dobar fotograf?

"Kao i svaki amater, jako je varirao u kvaliteti, ima tu svega. Srećom, u beogradskom su mi muzeju dali odriješene ruke pa sam mogao odabrati što sam želio. Naravno, riječ je o iznimkama, no ako pogledate neke fotografije koje sam odabrao za izložbu, one su gotovo na razini jednog Mladena Grčevića ili Vesovića", kaže Koščević, upućujući na sličnost kasnije fotografije Mie Vesovića s fotografijom koju je Tito snimio u New Yorku 1960. kroz prozor jurećeg automobila; ispred njega apstraktne su linije njujorškog mosta, dok se ispred naziru sitni obrisi automobila.

Fotografije nisu bile potpisane, no beogradski kustosi, na čelu s Momom Cvijovićem, vodili su se povijesnim podacima, pa su lako zaključili da su snimke New Yorka nastale prilikom dolaska na sjednicu UN-a, i zajednički im je naziv “Prvi put u New Yorku”. Sve su fotografije podijeljene po poglavljima, uz njujorški ciklus, tu su i “Od Vardara pa do Triglava”, “Moje sluškinje”, “Ovako su me dočekivali”...

Josip Broz nije se volio fotografirati, među rijetkim fotografima koji su mu imali pristup bili su Milan Pavić i Nikola Vučemilović. Tim je veće iznenađenje serija njegovih autoporteta, snimljena na Brijunima. Ljude je u stvari rjeđe portetirao. Iznimke su Jovanka te Bela i Miroslav Krleža. Također, ljude je snimao na masovnim okupljanjima; njihova su lica ozarena, i uz sav detektivski napor, niti uz povećanja, niti u desetom redu na skupnim fotografijama, nije moguće pronaći namršteno lice. Vidljiv je samo ponos što ih Tito snima. Snimao je i životinje, primjerice svoje pudlice kako na napuhanom luftmadracu plutaju morem...

Imao je najbolje aparate toga doba - Nikon, Praktica i Hasselblad. Gotovo da je nemoguće naći imalo neslužbenu fotografiju na kojoj Tito nema fotoaparat oko vrata, naročito ako se odlazilo u daleke, egzotične krajeve. No, tek ove pronađene snimke preciznije otkrivaju što ga je privlačilo, s druge strane kamere, navodi Jutarnji list.

Slike razvijao sam



Svoje je snimke često razvijao sam, ili uz malu pomoć prijatelja Ive Eterovića.

"Zanimalo me u kojim je dimenzijama razvijao fotografije, ispostavilo se da je riječ o 8 puta 12, 12 puta 18, 18 puta 24 cm, i tako ću ih razviti i za izložbu. Inače, ove fotografije prikazuju jednu posve drugu, nježniju Titovu stranu nego što smo navikli. Kad se gledaju prizori, kao da je neka druga osoba", kaže dalje kustos.

Podsjetimo, doduše, da se Tito, prema svjedočenju dizajnerica Jugokeramike, dugo divio njihovim prekrasnim “rojžicama” na porculanu.

Fotografije je nemoguće zapravo sagledati objektivno, one su prije svega važni dokumenti vremena, otkrivaju gdje je i kako Tito provodio slobodno vrijeme, pokazuju njegovu privatnu stranu koju nije nametala propaganda.

Indikativno je i koji su ga detalji privlačili, primjerice, u svojim vilama bilježio je sasvim obične, svakodnevne poslove, uobičajeno održavanje vrta i terase, često je snimao i sobarice.

On lično nekih većih umjetničkih ambicija nije imao, iako je sudjelovao na nekoliko grupnih fotografskih izložbi, uvijek uz napomenu da nije u službenoj konkurenciji. No, njegove se tri fotografije, treba reći, nalaze u fundusu njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, MoMA-i.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: