{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Intervju
/
Frenkie: Najisplativiji biznisi u BiH danas su apoteka, kladionica i kursevi njemačkog

8.12.2015. u 18:18
2.165
Frenkie: Najisplativiji biznisi u BiH danas su apoteka, kladionica i kursevi njemačkog
2.165
Tuzlanski reper Frenkie nedavno je izdao svoj novi album pod nazivom "Reexperience". U intervjuu za Klix.ba Frenkie govori o novim muzičkim projektima, saradnjama sa brojnim bh. i regionalnim muzičarima, misiji hip hopa, kao i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini koja je često meta kritika u njegovim pjesmama.
Možeš li nam ukratko predstaviti novi album, na šta si ovaj put stavio fokus, te po čemu se novi materijal razlikuje od prethodnih?

"Reexperience" je kombinacija best of albuma i nekoliko novih stvari. Dakle, presjek dosadašnjeg rada, izbor desetak mojih najdražih pjesama, plus novi materijal. Od prvog albuma je prošlo više od deset godina, pa sam mislio da bi bilo fino zaokružiti taj period. Svi moji albumi su izlazili za zagrebačku izdavačku kuću Menart, tako da je i njima ta ideja u startu bila zanimljiva. Prije nego što je album izašao, predstavili smo dva videospota, za pjesmu "Gdje god su moji" sa Kontrom i "S.C.A". Treba napomenuti da smo na albumu obradili "Izgubljene snove" i "Mali od Ede". Te dvije stare, kao i sve nove pjesme je radio Billain.

Kada je riječ o "Izgubljenim snovima", reakcije su podijeljene. Jedni je smatraju odličnom, dok drugi misle da je niste trebali dirati i da je prva verzija mnogo bolja.

Ideja da napravimo novu verziju "Izgubljenih snova" je došla od mene. To je jedna od mojih najpopularnijih pjesama koju nikada nisam izveo uživo niti sam mislio da će ikada postići tolik uspjeh. Kada smo se odlučili napraviti "Reexperience" počeo sam preslušavati stari materijal i ona je naravno bila na vrhu te liste. Trebam ovdje pojasniti da je ta pjesma nastala u ranoj fazi moje karijere, to je jedna od prvih pjesama koje sam ikada napisao. Samim tim ona je daleko ispod mog dosadašnjeg standarda i načina repanja. To znači da je puna grešaka, loše odrepana i moglo bi se reći da struktura rima maltene ne postoji. Imajući to na umu, i naravno želju da je konačno jednom izvedem uživo, odlučio sam se tekst dovesti u red. Dakle, popravio sam tehnički dio, poredao sve na svoje mjesto i ponovo snimio. Kako smo krenuli u taj proces, Billy je predložio da on napravi svoju verziju beata s istim semplom, a tu se krije drugi dio priče. Naime, Billainov otac je bio dobar prijatelj s pokojnim Davorinom, a Billy je davno nekada također napravio beat s istim semplom Indexa, međutim, nikada ga nije objavio jer su tada izašli "Izgubljeni snovi".

Ta poveznica nas je samo dodatno motivisala da uradimo novi verziju. Ja sada vidim da se mnogima remix nije baš svidio, jer su vezani za originalnu verziju. No meni kao muzičaru ova nova verzija je mnogo kvalitetnija. Možda ljudima treba malo više vremena da se naviknu...


U posljednje vrijeme si sarađivao s brojnim kolegama iz BiH i regije - da li u tome na određeni način vidiš budućnost hip hopa na našim prostorima i koliko je ovo značajno za, primjerice, rušenje nacionalističkih predrasuda i svojevrsno "odgajanje" mlađih generacija?

Za budućnost hip hopa se ne bojim, on se konstantno mijenja i ponovo rađa. Globalno gledajući, hip hop je uspio više decenija opstati i ostati na vrhu. U početku je to mnogima ličilo na trend, ali hip hop je izrastao u subkulturu i može se reći da on danas zadaje trendove. Danas u brojnim pjesmama raznih pop pjevača možemo prepoznati elemente hip hopa. Što se naših prostora tiče, tu je slika malo drugačija, ali kao što si rekla, budućnost je u saradnjama i eksperimentisanju. Za mene su te kolaboracije došle prirodno, nismo kalkulisali nego smo snimali s ljudima koje cijenimo i volimo. Nekada smo kroz te pjesme slali poruke, a nekada smo samo radili rep radi repa. No bilo je situacija kada uopšte nismo razmišljali o rušenju nekih granica, a to se desilo, kao naprimjer na nedavnoj saradnji sa Juiceom. Napravili smo klasičnu hip hop pjesmu, gdje nije bilo ni riječi o politici, a ljudi su to shvatili kao spajanje. I to mi je drago.


Može li hip hop "mijenjati svijet" i svojom filozofijom promovisati pozitivne vrijednosti u smislu tolerancije i razumijevanja i na koji način?

Ja sam uvjeren da može i kad to tvrdim krećem od sebe. Često muzičare optužuju da promovišu nasilje, materijalizam, preljub i slično. Znači, ako može da promoviše to i gura mlade ljude u taj smjer, onda može valjda i ovo drugo. To je mač sa dvije oštrice. Imamo toliko izvođača i svako radi muziku na svoj način, generalizovati i reći da su svi isti bila bi greška.

Iza sebe imaš iskustva i u filmu - tu je dokumentarac Nermina Hamzića koji smo imali priliku gledati na ovogodišnjem SFF-u, kao i nedavni projekat "Stani na put". Kakva su ova iskustva bila za tebe?

Odlična, pogotovo snimajući "Soul Train". Kontra, Billain, Soul i ja smo bili sa Pro.ba ekipom pet dana na putovanju kroz BiH i družili se s raznim muzičarima. U sklopu tog filma je moj nastup sa Sarajevskom filharmonijom koji ću pamtiti kao jedan od najdražih nastupa svih vremena. Imali smo naš voz u kojem smo uredili studio i tu ugostili Edu, banjalučku Slam Poetry ekipu, Hightime iz Mostara, Orkestar zeničke željezare i Božu Vreću. Mislim da svaki muzičar mašta o takvom projektu, zato nam je drago što smo ga uspjeli realizovati.


A "Stani na put" je dokumentarni film MTV Adrije koji je zabilježio nastajanje istoimene pjesme, kao i prve korake i saradnje Bassivitiyja, Blackouta i FMjama. Također odlično iskustvo je sresti se i družiti sa starim kolegama. O nama je mnogo toga ispričano i rečeno, međutim brojni prijatelji koji su gledali film rekli su da su saznali dosta novih informacija, ako je to slučaj, onda je film odradio dobar posao.


Jednom si za sebe rekao kako si u određenu ruku biznismen. Šta je, prema tvom mišljenju, ključna stvar za uspjeh u svijetu hip hopa? Da li je to talenat ili pak naporan rad?

Biznismen je pretjerano, mislio sam na to da pored kreativnog rada koji se tiče muzike radim i druge stvari kao što su dogovaranje nastupa, promocija i slično. Generalno me zanima sve što ima veze sa muzikom i to rado radim. Često u dogovoru sa izdavačem zajedno osmišljamo plan kako predstaviti novi album, koje pjesme su dobre za singl, šta istaći itd. Pri stvaranju albuma imam cilj i ideju kako sve treba zvučati i koju poruku nosi, samim tim najbolje znam kako to predstaviti slušaocima.

Možeš li nam reći nešto više o planovima ubuduće, gdje ćeš sve nastupati, imaš li u planu neke nove saradnje?

Planiramo snimiti još dva videospota za "Reexperience", a onda odraditi nekoliko svirki. Imamo već nešto dogovoreno u regiji i dijaspori. Što se tiče saradnji, volio bih snimiti pjesmu sa Đurom. Nedavno smo pričali o toj temi i on je predložio nekoliko zanimljivih ideja, pa ćemo vidjeti.

Kako komentarišeš negativne opaske uvijek dežurnih komentatora i hejtera na društvenim mrežama koji teže tome da obezvrijede svačiji uspjeh? Misliš li da je u pitanju svojevrsna deformacija bh. mentaliteta?

Čini mi se da smo u vremenu kada je postala bitnija reakcija i kritika nečijeg rada nego sam rad. Ljudi prije nego što stvore svoje mišljenje vide šta drugi misle i onda se priklone tom stavu. Ta deformacija je davno opisana i objašnjena u knjigama Andrića i Selimovića. Ništa novo, samo se ponavlja, ali u današnje vrijeme društvenih mreža je vidljivije. Ja na tuđi uspjeh gledam motivacijski.

Obilježavamo 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. O političkoj strukturi države i njenoj manjkavosti manje-više znamo sve, ali prema tvom mišljenju - gdje smo danas, na koji način ti posmatraš Dejtonski sporazum? Smatraš li da su nove generacije spremne krenuti naprijed i kako nas vidiš za dvadeset godina?


Godišnjicu Dejtona sam obilježio skromno u krugu prijatelja i mogu reći da se taj krug svake godine sužava, tako da ću uskoro imati više prijatelja u Njemačkoj nego u BiH. Zamisli šta bi se desilo da se u Bosnu vrati sto hiljada mladih ljudi koji sada žive i rade na Zapadu? Koliko bi naša država bila bogatija, ne samo finansijski, nego intelektualno. Oni bi sa sobom donijeli zapadnjački način razmišljanja, a to nam je možda i potrebnije nego novac. Ali to se neće desiti sve dok se ovdje ne stvori bolja klima. Zato su danas najisplativiji biznisi u Bosni apoteka, kladionica i kursevi njemačkog.

U petak, 11. decembra, tuzlanska ekipa FMjam kojoj pripada i Frenkie proslavlja 16 godina postojanja. Ovaj muzički pokret koji je iznjedrio brojne hip hop izvođače i umjetnike počeo je kao prvi radijski hip hop show u Bosni i Hercegovini na tuzlanskom Kameleon radiju, a kreiran iz potrebe širenja hip hop kulture u BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: