Sijarić: Unutar kulture postoje privilegovane grupe koje žive svoj "švicarski san"

"Nekako smo 'pregurali' 2020. bez obzira na hroničan nedostatak kvalitetnog kadra, zakonsku osnovu koja bi podržavala i regulirala našu djelatnost, kroz aktivnosti koje se provode i planiraju naziremo nešto svjetliji period koji je pred nama. Ukratko, vrlo optimistično", istakao je.

Kada bismo gledali i slušali isključivo istupe kulturnih radnika u medijima, zaključili bismo da država, sa svim nižim nivoima vlasti, za kulturu ne izdvaja ništa.

"Realnost je da unutar tog širokog pojma kulture postoje debelo i bezobrazno privilegovane kaste koje u toj istoj 'zapostavljenoj' kulturi žive svoj 'švicarski san', vrlo malo rade, još manje odgovaraju za rezultate svog rada, a o kvalitetu toga što urade se ne smije ni raspravljati", kazao je.

Nažalost, kako kaže Sijarić, ukupna količina novca namijenjenog za kulturu raspoređuje se po nakaradnim, prvenstveno stranačkim, nacionalno-političkim, sitno-sopstveničkim, nepotističkim, ukratko i uopšteno, koruptivnim principima.

"Činjenica je da ne postoji elementarna komunikacija između različitih ministarstava čije se ingerencije donekle preklapaju, da ne govorimo o nepostojanju komunikacije između različitih nivoa vlasti, te se iz tog nedostatka koordinacije otvara prostor za lovce na budžetski, projektni novac i razne fondove. U tome jednako učestvuju zvanične institucije, i što je posebno žalosno i racionalno neobjašnjivo, nebrojena tzv. udruženja, čije aktivnosti u 90 posto slučajeva počinju i završavaju traženjem novca za fantomske projekte koji se nikada ne realiziraju ili su nekada davno već realizirani", pojašnjava.

Sijarić kaže da je to posljedica političkog sistema u kojem živimo, ali se dubinska pokvarenost i nedostatak zdravog razuma i empatije iz nedokučivih političkih visina odavno spustila među običan puk, tu će bolest biti veoma teško izliječiti.

Zemaljski muzej i Nacionalna bibilioteka moraju imati državni status Status Zemaljskog muzeja još uvijek je neriješen, a Sijarić smatra da Zemaljski muzej BiH i Nacionalna biblioteka BiH moraju imati državni status, pa makar ih privremeno finansirao Kanton Sarajevo, dok ostale ustanove treba spustiti na federalni, kantonalni i gradski nivo.

"Cijelu proteklu godinu smo pokušavali pregovarati o rješenju za tzv. sedam institucija kulture, u smislu toga da ih privremeno i isključivo finansijski preuzme Kanton Sarajevo. Koliko znam, posljednjih nekoliko mjeseci se čeka saglasnost Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, da bi takav prijedlog uopšte došao do kantonalnog parlamenta, odnosno vlade", pojašnjava.

Saglasnost za takvu vrstu rješenja dali su OHR, UNESCO, predstavnici najvažnijih ambasada u Sarajevu, kako kaže, i dalje se nešto čeka.

"Bojim se da se opet vrtimo u krug uz vješto izbjegavanje bilo kakve odgovornosti. Da gradimo nuklearnu elektranu u centru Sarajeva, razumio bih takav odnos, ali kada je riječ o jednom muzeju, osnovanom u tom istom gradu 1888. godine, to zaista ne razumijem. Jasno je da se preko ovih institucija prelamaju različiti, obično destruktivni politički interesi s opet tzv. viših nivoa vlasti, ali odgovornost probosanskih, ili onih koji se barem tako javno deklariraju, faktora je da se ove institucije ojačaju i usmjere u obavljanje svojih radnih zadataka", dodaje.

Sijarić naglašava da je došlo vrijeme da se formalno i isključivo verbalno i deklarativno zalaganje za Bosnu i Hercegovinu zamijeni vrlo konkretnim potezima kako bi se spasilo što se spasiti može, te kako bi te institucije obavljale poslove za koje su formirane.

Najavljen je povratak stalne izložbe "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba". Rekonstrukcija izložbe je rađena nekoliko godina, a kako kaže, izložba će imati približno 500 prahistorijskih eksponata više nego u posljednjem konceptu. Međutim, stvarna i bitna razlika je u načinu prezentacije.

"Prahistorijska zbirka ZMBiH ima oko 100.000 predmeta, od toga će izložbom biti predstavljeno blizu 3.000 najvažnijih. Za nekoliko mjeseci, nakon što se okončaju svi završni radovi, Sarajevo i Bosna i Hercegovina dobijaju u svakom, naučnom, muzeološkom i uopšte kulturnom pogledu, evropsku, da ne kažem globalno relevantnu izložbu, kakvom se, zbog njenog sadržaja, ne može pohvaliti nijedan muzej s prostora bivše Jugoslavije", ističe.

Direktor se na kraju osvrnuo i na planove Zemaljskog muzeja koji će biti realizirani tokom ove godine. Kako kaže, osim navedenog otvaranja stalne postavke "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba", u ovoj godini većina napora će biti usmjerena u obnovu ratom, kao i poslijeratnom nebrigom narušene infrastrukture muzeja.

"Uprava ZMBiH je putem međunarodnih partnera Sjedinjenih Američkih Država, Švedske, UNESCO-a, Francuske, Švicarske, Katara, Irske i dr. osigurala ulaganja od oko 1.100.000 dolara, koja će domaće kompanije realizirati u toku 2021. i 2022. godine", kazao je dodavši da je poziv BiH da se pridruži ovim naporima i dalje otvoren.