Predstava za početak
3

Počeli književni susreti Cum grano salis, pet romana u utrci za nagradu Meša Selimović

Piše: A. K.
Foto: D. Z./Klix.ba
(Foto: D. Z./Klix.ba)
Izvedbom predstave o hrvatskom književniku Miroslavu Krleži "Krleža ili što su nama zastave, a što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo" reditelja Zlatka Pakovića, večeras su u Narodnom pozorištu u Tuzli počeli Međunarodni književni susreti Cum grano salis.

Osamnaesto izdanje prestižnih književnih susreta za ljubitelje pisane riječi donosi devet promocija knjiga, omaž akademiku Zdenku Lešiću, ali i nagrađivanje najboljeg romana objavljenog u prethodnoj godini na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Selektori su ove godine za književnu nagradu Meša Selimović odabrali 19 spisateljskih ostvarenja, a prema odluci žirija u uži izbor odabrana su djela "Me'med, crvena bandana i pahuljica" Semezdina Mehmedinovića, "Luzitanija" Dejana Atanackovića, "Crvena voda" Jurice Pavičića, "Sunce ovog dana" Vladimira Pištala i "Calypso" Ognjena Spahića.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović večeras je kazao da je su književni susreti kroz godine postojanja ostvarili svoje glavne ciljeve.

"Naš cilj je bio da se tadašnja postojeća disharmonija pretvori u harmoniju te da BiH i Tuzla postanu vlasnici najuglednije nagrade za roman na Balkanu. Kada pogledate imena članova žirija, selektora i one književnike koji su ušli u najuži izbor ili osvojili nagradu Meša Selimović, vidjet ćete da smo nesumnjivo ostvarili svoje glavne ciljeve", rekao je Imamović koji je i inicijator ovih susreta.

Istaknuti književnik Mile Stojić smatra da su se Međunarodni književni susreti Cum grano salis afirmirali u jednu od najznačajnijih književnih manifestacija u regiji.

"Ta manifestacija i nagrada svakom značajnom piscu s područja bivše Jugoslavije znači mnogo. Sretan sam da je Tuzla upravo imala snage, volje i novca da to osnuje i održi u životu", smatra Stojić.

Kroz period tranzicije pogubljeni su kriteriji u brojnim sferama života, pa tako i u književnosti koja se danas pokušava prikazati kao tržišni element, ali Stojić smatra da se to mora promijeniti.

"Prava književnost nikada nije bila tržišna, a naši najveći pisci su štampani u vrlo skromnim tiražima. Ono što se danas prodaje kao književnost, uglavnom je neka vrsta šunda. U ovakvim vremenima književnost nema ono mjesto koje bio joj trebalo pripadati u duhovnoj hijerarhiji čovjeka, pa i naroda. Vjerujem da će doći vrijeme kada će se sve više čitati pisci i održavati književne večeri, a da li ću ja to doživjeti, ne znam", kazao nam je Stojić.

Spisatelj Hadžem Hajdarević svoju podršku književnim susretima u Tuzli daje već nekoliko godina, a smatra da ova manifestacija daje pozitivnu, normalnu, evropsku i civilizacijsku sliku Bosne i Hercegovine.

"Ova manifestacija trebala bi biti primjer regiji, jer sama nagrada Meša Selimović je otvorena za sve romanopisce zajedničkog jezičkog prostora. To daje posebnu draž samoj manifestaciji. Ovo na neki način potvrđuje da naš prostor ostaje otvoren prema drugim kulturama i tradicijama, kao i da kultura nije ono što treba da nas nacionalno indoktrinira. Ona je nešto što treba da nas motivira, učini boljima i da u književnosti uživamo, a ne da tražimo neke ideološke matrice", istakao je Hajdarević.

Ovogodišnji žiri u sastavu Faruk Šehić (predsjednik) te članovi Adisa Bašić, Mirjana Đurđević, Andrej Nikolaidis i Branko Čegec ime i prezime ovogodišnjeg dobitnika prestižne književne nagrade Meša Selimović javnosti će obznaniti 22. septembra ove godine prilikom zatvaranja 18. izdanja susreta Cum grano salis.