{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Opatijci oduševljeni sarajevskom Hagadom

S
28.8.2011. u 10:10
0
16
Opatijci oduševljeni sarajevskom Hagadom
0
Opatijci oduševljeni sarajevskom Hagadom
U galeriji Juraj Šporer u Opatiji su izloženi faksimili čuvene sarajevske Hagade, koje gosti tog grada i Opatijsci mogu vidjeti sve do 4. septembra.
Hagada, knjiga biblijskih i ritualnih tekstova u kojima je prikazan i izlazak Izaelaca iz egipatskog sužanjstva, a koja se tradicionalno čita tokom Seder večeri na Pesah, vjeruje se, nastala je između 1330. i 1380., a Španiju je napustila nakon izgona Židova 1492. da bi stigla u Sarajevo sredinom XVI. stoljeća.

Nakon 1492., po izgonu iz Španije, vjerovatno 1510. godine Hagada mijenja vlasnika. Zabilješka govori o 18. godini nakon izgona, ali nam ne daje imena niti starog niti novog vlasnika. Opet tajna. Je li neko kupio knjigu za bagatelu da bi se prodavač mogao spasiti i prehraniti, ili je neko kupio knjigu kako bi pomogao nevoljniku koji nije imao ništa drugo vrijedno na prodaju, što je i tada, kao i mnogo puta nakon toga, moglo nekome spasiti život.

Knjiga je, ili kao miraz, ili kao mito, ili jednostavno kao dio imovine onih koji su tražili svoje mjesto pod suncem, dospjela u Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo. U tom europskom Jeruzalemu, gdje Židovi žive sa ostalima od 1565. godine, Hagada je doživjela svoju svjetsku slavu. U ovom gradu je 1892. godine formirano Jevrejsko kulturno prosvjetno i humanitarno društvo ‘La Benevolencija’, a kada je Josef Koen ponudio da društvu proda Hagadu, jednostavno - bila je preskupa.

Kolika je njena vrijednost danas, ko to zna? Cifre idu do nevjerojatnih 700 miliona dolara (vjerovatno nastali kao štamparska greška od procijenjenih sedam miliona dolara), a tada je prodana za 150 kruna, koje danas, a vjerojatno su i tada vrijedile 15.000 maraka. Kupac je bio Landes Museum - Zemaljski muzej, koji je otvoren 1888. i koji je bio u situaciji otkupljivati vrijedne starine. Tada se dogodila još jedna stvar, koja je inače gotovo nezabilježena. Knjiga je poslana u Beč na prvu ekspertizu i, vjerovali ili ne, nakon dvije godine se vratila u Sarajevo.

Kako bi danas bili prazni British Museum, Louvre, i drugi svjetski muzeji kada bi svima vratili ono što su odnijeli. Austrijanci su Hagadu vratili u Sarajevo. Da li zato što je i Sarajevo bilo dio monarhije, ili je to bila gesta poštenih profesionalaca, nikada nećemo saznati. Ipak, i nakon stotinu godina, hvala im što danas imamo Sarajevsku, a ne Bečku Hagadu, piše Tportal.hr.

Preživjela je ratne vihore, sačuvana od ustaša i nacista te od Karadžićevih granata, Hagada je pripovijetka o ljubavi čovjeka prema knjizi i kulturi jednoga naroda uopće.

Zahvaljujući sarajevskom izdavaču Goranu Mikuliću (Izdavačka kuća Rabic) te dr. Vladimiru Šalamonu i gradu Opatiji, publika može u galeriji Šporer uživati u ovom tajanstvenom djelu profinjene lijepote, velikih tajni i uzvišene mistike.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: