{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kultura u RS: Tragedija prošarana komedijom

12.1.2015. u 10:48
6
49
Kultura u RS: Tragedija prošarana komedijom
6
Kultura u RS: Tragedija prošarana komedijom
Berislav Blagojević
Ministarstvo prosvjete i kulture RS u ovoj godini će na svom računu imati 7.193.000 konvertivbilnih maraka, što je u odnosu na prošlu godinu manje za 8.986.000 KM. Drugim riječima, izdvajanja za prosvjetu i kulturu iznose 0,35 posto ukupnog budžeta za ovu godinu. S obzirom na to da će većina ovog novca otići na plate zaposlenih u prosvjetnim ustanovama i na školske sadržaje, kulturni radnici se s pravom pitaju - šta će njima ostati?
Tako, na primjer, Vlada RS ni ove godine neće izdvojiti nijednu marku za film ili za projekat COBISS. Izdaci za izgradnju neophodnih objekata i izdaci za investiciono održavanje, rekonstrukciju i adaptaciju zgrada iznose - nula maraka! Izdaci za nabavku postrojenja i opreme, koji su u 2014. godini iznosili 9.005.000 maraka, u ovoj godini "spušteni" su na mizernih 5.000 maraka.

Glumica Narodnog pozorišta RS Ljiljana Čekić kaže da države koje ne brinu o svojoj kulturu rizikuju da je i ugase, a gašenjem kulture gasi se i jedan narod.

"Jedino po čemu se možemo razlikovati od drugih naroda i ono što nam određuje identitet isključivo je kultura. Ako država svake godine sve manje sredstava izdvaja za kulturu, za to su moguća dva uzroka. Ili je država potpuno nesvjesna značaja kulture, što je nedopustivo, ili to namjerno radi. Jasno je da smo siromašni i da nema dovoljno novca, ali Kraljevina Jugoslavija, koja je nastajala 23 godine i koja je iz rata izišla sa neuporedivo težim posljedicama, u mnogo težoj ekonomskoj situaciji za kulturu je izdvajala 2,3 posto. Iz budžeta RS u prošloj godini je izdvojeno 0,57 posto , a ove godine taj procenat je znatno smanjen. Prema svjetskim mjerilima, kada su izdvajanja manja od 2,4 posto kultura se svodi na incident. Ovakvim izdvajanjima uništava se postojeća kultura i onemogućava razvoj nove, dok se menadžeri kulturnih institucija dovode u situaciju da merkantilistički razmišljaju", smatra Čekić.

Književnik Berislav Blagojević dodaje da će najveći dio planiranog novca ići prosvjeti i da će kultura živjeti, ako to uopšte bude moguće, na onim mrvicama koje ostanu.

"A šta će biti sa ustanovama kulture, umjetnicima (bez zvaničnog statusa), raznim kulturnim programima, festivalima, koncertima...? Moguće je predvidjeti tri scenarija. Prema prvom, 'kulturnjacima' će biti sugerisano da sredstva za svoje aktivnosti traže 'na sve četiri zemljine polulopte', kako stoji u jednom udžbeniku geografije. Prema drugom scenariju, umjetnici će sve projekte realizovati iz sopstvenih resursa i na bazi entuzijazma i volonterstva. Treći scenarij je najrealniji i predviđa gašenje kulturnih aktivnosti i udruženja", kaže Blagojević.

U knjizi Žerara Ženeta "Figure V", dodaje on, na jednom mjestu piše: "Komedija je tragedija kojoj pođe po zlu".

"I ovdje je očigledno mnogo toga pošlo po zlu, pa je situaciju u kojoj se našla kultura Republike Srpske moguće opisati kao tragediju prošaranu komedijom. Ta gorka komičnost ogleda se u tome što gotovo nikoga ovakvo stanje neće zabrinuti ili alarmirati, osim možda preostale novinare kulturnih rubrika i redakcija. Ukidaju se emisije iz kulture, u štampi odavno ne postoji ni kritika, ni kratka priča... Šta će raditi ti ljudi kada se i ono malo preostalih kulturnih manifestacija ugasi?"

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: