Potvrdio je to Feni kustos ove izložbe i autor predgovora u pratećem katalogu Irfan Hošić, naglasivši da je izložba Korkutovih radova organizirana u saradnji dviju galerija - Gradske galerije u Bihaću i Gradske galerije Collegium artisticum.
Ističe da je Korkut rođeni Banjalučanin, gdje je i stekao prve poduke iz kiparstva i skulpture, da bi se tokom 90-ih godina preselio u Zagreb, gdje radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.
Hošić naglašava da je Korkut autor brojnih javnih skulptura, ali i spomenika u nekoliko hrvatskih gradova. Već nekoliko godina je u samom vrhu hrvatske umjetničke scene i kritičari ga spominju kao jednog od najznačanijih ne samo kipara već i umjetnika na tamošnjoj sceni.
"Utoliko i jeste značaj ove izložbe u Sarajevu jer pokušavamo da Korkuta vratimo u naš kontekst i prezentiramo ga našoj stručnoj publici, te da se otvori nekoliko kritičkih pitanja vezanih za povratak naših umjetnika u bh. kontekst. U zadnjih stotinjak godina ukazuje se na fenomen odlaska bh. umjetnika usljed različitih konteksta, gdje su u drugim sredinama stekli afirmaciju", kazao je on.
Govoreći o Korkutovom stvaralaštvu, Hošić ističe da je on značajan što istovremeno djeluje u okvirima tradicionalnog kiparstva, a bliži se i savremenim tendecijama, nudeći u skulptorskom jeziku nove i neistražene mogućnosti.
"On spaja tradicionalno i savremeno. U njegovom su kiparskom jeziku često prisutni procesi razgradnje materije usljed različitih mehaničkih ili hemijskih uticaja. Tu su i videoradovi koji stoje u korelaciji s kiparskim jezikom", navodi on.
Ovaj se umjetnik na izložbi u Bihaću u junu ove godine predstavio širokom lepezom radova - od onih nešto starijih, do najnovijih. Okupio je nekoliko tematskih ciklusa kao što su - "Ego trip", "Slabost snage" i videoreljefi.
