{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hadžihafizbegović: Ovo što danas djeca primaju putem TV-a je katastrofa i neka sotonska poruka

F
16.8.2015. u 14:11
189
141
Hadžihafizbegović: Ovo što danas djeca primaju putem TV-a je katastrofa i neka sotonska poruka
189
Hadžihafizbegović: Ovo što danas djeca primaju putem TV-a je katastrofa i neka sotonska poruka
Foto: Klix.ba
Hrvatski film "Takva su pravila" reditelja Ognjena Sviličića u kojem su glavne uloge ostvarili bh. glumci Emir Hadžihafizbegović i Jasna Žalica, večeras će prvi put biti prikazan pred sarajevskom publikom u Ljetnom kinu HT Eronet u okviru 21. Sarajevo Film Festivala, gotovo godinu dana nakon premijere u Veneciji. Tim povodom glumac Emir Hadžihafizbegović u razgovoru za Fenu promišlja o značaju ovog ostvarenja koje se bavi maloljetničkom delikvencijom, pripremama za ulogu oca djeteta koje u Zagrebu bude nedužno ubijeno, radu s rediteljem Sviličićem te novim projektima.
Podvlači da je riječ o filmu koji je napravio svojevrstan "zemljotres" na svjetskim festivalima, osvojivši sedam grand prixa u Italiji, Švedskoj, Njemačkoj, Bjelorusiji, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Smatra da je to značajno ostvarenje koje ne pravi stotine hiljada karata na blagajnama, ali je izuzetno bitno iz niza raznih konstalacija.

"Film govori o toj iracionalnoj i neobjašnjivoj agresiji mladih ljudi, tom neobjašnjivom bijesu i bizarnosti takve smrti mog filmskog djeteta. Lajt motiv za priču je bilo ubistvo dječaka Luke Rica u Zagrebu, dok je u Sarajevu to smrt Denisa Mrnjavca. To su neka opšta mjesta jedne iracionalne agresije u vezi koje se naša društva moraju uozbiljiti i vidjeti kako dalje", kazao je on.

Naglašava da se za ovu ulogu dugo pripremao, te da mu je to možda najteži film u karijeri. Ističe kako je neizostavno da misao u igranju uloge oca ode po automatizmu na sopstvenu djecu. Kada je film snimao prije dvije godine, njegov je sin imao 22 godine, a kćerka 18.

"To je ta neka tinejdžerska generacija. I bez obzira što si ti dio iluzuije i znaš da iza kamere stoji 50-ak ljudi, kada snimaš scenu na patologiji u Zagrebu i prepoznaješ svoje filmsko dijete koje je nakon kome izgubilo život, onda se zapravo iluzija i život surovo sudaraju. Tajna našeg glumačkog posla je upravo u tome - da iluziju i stvarni život nekako spojimo i to prebacimo preko te rampe našim konzumentima u teatru i kinu", smatra on.

Hadžihafizbegović navodi da su u Hrvatskoj imali projekcije ovog filma po srednjim školama, gdje je imao priliku razgovarati s mladima i steći uvid u njihova razmišljanja o vremenu u kojem žive. Kao impresija mu je, kazao je, ostalo da je smanjena komunikacija između roditelja i djece, kao i ona između škole, odnosno obrazovnog sistema i djece uveliko determinirala jednu vrstu mentalnog sklopa koji je spreman za takvu neobjašnjivu agresiju.

"Kada bih tražio neki izlaz iz toga ili kada bih mogao kao pojedinac uticati promišljajući šta je to što bi moglo promijeniti takvu neobjašnjivu destrukciju - to bi bio razgovor. Sa nekima od te djece sam imao višesatne razgovore nakon projekcija, gdje vidite kako oni otkravljuju i kako im radi neka emocija, te koliko su svjesni besmisla u kojem žive", istaknuo je.

Hadžihafizbegović je mišljenja da živimo izvjestan "zombi ambijent". Posebno je akcentirao televizijske programe za koje smatra da uveliko imaju uticaj na stvaranje neobjašnjive agresije kod mladih. Prisjeća se da je sam odrastao uz filmove "Lesi se vraća kući" ili "Šampion", uz diznijeve crtiće ili knjige Mate Lovraka i Branka Čopića. Podvlači da kada spominje ta vremena ne govori ni o kakvoj ideologiji, već o sistemu vrijednosti koji je postojao i dobro promišljenoj medijskoj komunikaciji usmjerenoj ka mladima.

"Ovo što danas djeca primaju putem TV-a je katastrofa i neka sotonska poruka. Djeca od desetak godina se šminkaju i izlaze u mini suknjicama, ili pjevaju turbo-folk pjesme. Mislim da se cijelo društvo treba pozabaviti tim besmislom koji nam se servira i putem medija, ali i putem ovog tehnološkog praska. Svaki tehnološki prasak ima svoje dobre i loše strane. Dobra je da možeš ući u biblioteku u Vašingtonu i izvući šta je Tomas Džeferson govorio prije 200 godina. Ali ujedno je tu i poplava pornografije i pedofilije. To je kao oplemenjeni uranij - liječiš s njim karcinome, ali je s njim napravljena i atomska bomba koja je pobila 200 hiljada ljudi u Japanu. Tako je i taj napredak napravio jednu otuđenost - djeca se više ne igraju kauboja i indijanaca ispred zgrade, nego su na Facebooku, instagramu i slično", smatra on.

Ovaj glumac smatra da su filmom "Takva su pravila" ispunili oba zadatka umjetnosti od antičke Grčke do danas - a to je da umjetnost otvara probleme i popravlja ljude. Ovaj film je, kazao je, otvorio mnoge probleme i čini mu se da ljudi nakon njega izađu nasekirani ali bolji, jer ova priča tjera na razmišljanje.

"Ako umjetnost taj jedan zadatak ispuni pa otvori problem, već je pobijedila, ako još popravi ljude onda je trijumfovala. Mislim da smo mi trijumfovali s ovim filmom. Neobično sam uzbuđen u pozitivnom smislu čekajući reakciju sarajevske publike koja zna šta je dobar film, scenario, režija ili gluma i odgovorno je pokloniti se takvoj publici", podvukao je.

Govoreći o činjenici da su glavne uloge u ovom ostvarenju povjerene bh. glumcima, Hadžihafizbegović smatra da imamo komparativnu prednost živeći na ovim prostorima, a to je da govorimo jezicima koje razumijemo. Stoga mu je potpuno prirodno igrati u Hrvatskoj ili Srbiji prije nego u Sofiji, Bukureštu ili Budimpešti.

Za Jasnu Žalicu ocjenjuje da je divna partnerka te da nije siguran da bi dobio sve te nagrade da je preko puta njega bila neka druga glumica. Žalica je također dobila gran prix za najbolju glumicu na festivalu u Štokholmu. Ističe da je na snimanju bila jako dobra aura, te da je uz svu tu energiju Ognjen Sviličič fenomenalan i pametan reditelj, čovjek korektiva, koji sluša prijedloge glumaca, voli ih i bodri.

Kada je riječ o novim projektima, u decembru bi trebalo početi snimanje novog bh. filma "Žaba" u režiji Elmira Jukića koji je režirao i istoimenu kultnu predstavu. Navodi da su čekali tri godine da počne realizacija tog projekta, temeljenog na predstavi koju su odigrali 250 puta za sedam godina. Scenario za film su radili Elmir Jukić i Pjer Žalica, dok će uloge ostvariti glumci iz predstave.

Tu je i scenario Alena Drljevića za film "Muškarci koji ne plaču". Priča je to o muškarcima s PTSP-om iz raznih vojsci. Već su imali pripreme na Jahorini, a među glumcima će se osim Hadžihafizbegovića naći i Miki Manojlović, Boris Isaković, Ivo Gregurović, Goran Bogdan i Ermin Bravo, a snimanje bi trebalo početi iduće godine.

Također, ovaj će glumac ostvariti i glavnu ulogu u njemačkom filmu "Avantura", gdje će igrati zajedno s Anicom Dobrom.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: