ZA TV SPREMNI
171

Serija o NDH izašla iz HRT-ovog bunkera: Trijumf televizijskog dokumentarizma

Piše: Ines Mrenica
Tridesetak svjetskih doktora nauka je progovorilo o ustaškom pokretu i Endehaziji u dokumentarnom serijalu "NDH" autora Hrvoja Klasića. Ako još nije došlo vrijeme da se raskrsti s prošlošću, svakako je došlo vrijeme da se raskrsti s mlakim televizijskim programima regionalnih javnih servisa.
Hrvatska radiotelevizija sinoć je u udarnom terminu prikazala prvu od ukupno dvanaest epizoda dugoočekivanog dokumentarnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i to čak šest godina nakon početka snimanja i nakon niza odgađanja realizacije projekta naručenog od nezavisne produkcije. Autor serije "NDH" je historičar Hrvoje Klasić koji je uspio okupiti tridesetak doktora nauka i prikupiti više od dva sata arhivskog materijala od nekadašnjeg Hrvatskog slikopisa (Croatia film) i Jugoslovenske kinoteke.

Seriju "NDH" godinama su pratile kontroverze, i to u trenutku kada ju zapravo niko nije vidio osim uskog kruga ljudi. HRT je godinama odgađao njeno emitiranje, kako se nagađalo, iz razloga što su naručili pa dobili proizvod koji nisu htjeli vidjeti te je "vodič o ustašama za neznalice" završio u bunkeru, kako se to nekad govorilo za filmove koji su u Jugoslaviji postali predmetom cenzure.

Insert iz dokumentarne serije NDH
Insert iz dokumentarne serije NDH

Želja da se napravi kvalitetan proizvod, i donekle pritisak javnosti, rezultirala je domaćim dokumentarnim serijalom kakavog na HRT-u još nismo vidjeli. Govori o razlozima nastanka ustaškog pokreta i okolnostima koje su dovele do najmračnijeg trenutka hrvatske historije - uspostave Nezavisne Države Hrvatske, a slike koje se nižu u ovom dokumentarnom serijalu donose bogatu arhivsku građu, koja svjedoči o jednom vremenu uprkos hiljadama riječi ispisanih o njemu.

Slikopis, uljudba i poglavnik

Historičar Hrvoje Klasić najavljuje sadržaj svake epizode, a potom nas s današnjih lokacija pretapanjem odvodi u crno-bijeli svijet arhivskih trenutaka, koji su se odigrali baš tu gdje Klasić stoji danas. U prvoj epizodi naslovljenoj s "Između dva atentata" objašnjava razloge nastanka ustaškog pokreta i vojno-političkim okolnostima koje su mu išle u prilog, atentatu na lidera Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića i jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseilleu 1934. godine.

Narativni tok serije je kompleksan i potrebna je pažnja da se uhvati nit koju plete priča historičara o činjenicama koje su dovele do nekih od prijelomnih trenutaka prošlosti Kraljevine SHS. Možda i opsežnije nego što to trpi forma televizijskog dokumentarizma, ali u svakom slučaju ne ostavlja prostor za bilo kakve dileme oko toga da je iz najvećeg siromaštva i ruralnih dijelova zemlje tada regrutirana rulja koja nije imala ništa drugo osim nacionalnog uporišta i kojom je bilo lako manipulirati.

Ante Pavelić, rođen u Bradini pored Konjica, "Mussolinijev čovjek za specijalne zadatke" i ustaški poglavnik ne dominira u prvoj epizodi dokumentarnog serijala "NDH", ali je jasno kako okolnosti u Kraljevini SHS, kojima se upravljalo iz emigracije, stvaraju savršen teren za njegov dolazak. On je bio čovjek koji će provoditi nacističku politiku i uspostaviti državu u kojoj će Jevreji, Srbi i Romi završavati u koncentracionim logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Poglavnik je ustao upamćen i po insistiranju na kreiranju jezične politike, pa je hrvatska riječ za kulturu u NDH bila uljudba, a film slikopis. Sve, naravno, u svrhu umjetnog stvaranja razlika u odnosu na tuđice i riječi iz srpskog jezika.

Na osnovu prve epizode je rano govoriti kako će sve skupa izgledati u preostalih 11 epizoda, ali je jasno da hrvatski javni televizijski servis sada predstavlja liberalaniji uvid u najmračniji dio historije države čijim građanima služi. Nije nikakva tajna i čovjek ne mora biti vrsan poznavalac televizije da shvati kako HRT godinama u službi kao razglasno tijelo HDZ-u, pa je više nego dobro da u terminima u kojima smo gledali dokumentarce o Tuđmanu, sada vidimo i nešto posve drugačije.

O karakteru ustaške države NDH i logoru Jasenovac nema nikakvih neslaganja među historičarima, koji su participirali u kreiranju ovog serijala. Slijede epizode tematski vezane za period proglašenja NDH, a zatim i epizode posvećene odnosu ustaškog režima i crkve na čijem čelu je tada bio Alojzije Stepinac. Serija je snimljena na brojnim lokacijama, među kojima su najzanimljivije scene one zabilježene u Vatikanu, Bleiburgu i Jasenovcu.

Nešto slično se ove godine dogodilo i s RTS-om (Radio-televizijom Srbije), koja nas je iznenadila emitiranjem igrane serije o posljednjih 48 sati na slobodi balkanskog kasapina Slobodana Miloševića "Porodica". Neovisno o tome da li se radi o lažnom revizionizmu ili ne, želja regionalne publike da raskrsti s lošom prošlošću može za početak biti zadovoljena time da javne televizije raskrste s mlakim i lošim programima koje proizvode novcem građana.