{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svjetski dan zdravlja: Povišeni pritisak, tihi ubica savremenog čovjeka

A
7.4.2013. u 10:23
0
3
Svjetski dan zdravlja: Povišeni pritisak, tihi ubica savremenog čovjeka
0
Svjetski dan zdravlja: Povišeni pritisak, tihi ubica savremenog čovjeka
Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila. Ove godine tema obilježavanja Svjetskog dana zdravlja je visoki krvni pritisak ili hipertenzija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), visok krvni pritisak ili arterijska hipertenzija uzrokuje kardiovaskularne bolesti, od kojih godišnje umire 16,6 miliona ljudi. Arterijska hipertenzija odgovorna je za čak 47 posto smrtnih slučajeva od dishemijske bolesti srca i čak sa 54 posto za cerebrovaskularne incidente.

Smatra se da 35 posto ukupne svjetske populacije boluje od arterijske hipertenzije, pri čemu podjednako i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama svijeta. U nekim ruralnim područjima Indije stopa obolijevanja od hipertenzije je vrlo niska i iznosi samo 3,4 posto, u komparaciji sa Poljskom, gdje je taj broj čak 69 posto.

Šta je zapravo arterijska hipertenzija, koliko je opasna, te koliko su ljudi upoznati sa ovom bolešću, pojasnila je šefica dijagnostičko-polikliničke službe Klinike za bolesti srca dr. Zorica Hondo.

Arterijska hipertenzija se definiše kao vrijednosti krvnog tlaka veće od 140 sa 90 mm živinog stuba. Dijeli se na blagu, umjerenu i tešku hipertenziju. Povećanje sistolnog krvnog tlaka za samo 20 mm živinog stuba i dijastolnog za 10 udvostručuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

"Arterijska hipertenzija je vodeći javni zdravstveni problem, kako u svijetu, tako i u BiH. Najčešća hronična bolest, odgovorna praktično za porast smrtnosti od koronarnih bolesti, cerebrovaskularnih inzulta i bubrežnih oboljenja. Smatra se da je preko 95 posto arterijske hipertenzije esencijalna ili primarna, znači nepoznatog uzroka. Ostalih pet posto otpada na hipertenzije bubrežnih bolesti, razne endokrine i neurološke poremećaje", pojasnila je Hondo.

Visok krvni pritisak, ukoliko se ne liječi na vrijeme, može prouzrokovati ozbiljne bolesti poput angine pektoris, akutnog infarkta miokarda, zatajenja bubrega, cerebrovaskularnih bolesti. Bolest je vrlo ozbiljna i za hipertenziju se kaže i da je „tihi ubica“.

"Interesantan je podatak da nam se pacijenti javljaju sa već razvijenim komplikacijama ove bolesti, a da pritom ne znaju da su hipertoničari. Razlog za to je što hipertenzija dugo godina može ići asimptomatično ili su simptomi veoma oskudni u smislu glavobolje, slabije tolerancije napora. Pacijenti to vrlo često zanemare i prvi put potraže savjet ljekara kada je bolest razvila ozbiljne komplikacije", rekla je Hondo.

Arterijska hipertenzija pogađa sve dobne skupine, iako više starije ljude od mlađe populacije. Kao razlog tome, Hondo je navela produženje životnog vijeka. Ipak, visok krvni pritisak javlja se sve više i kod mlađih ljudi.

"Čak 50 posto hipertoničara u BiH ne zna da boluje od ove bolesti. Od ostalih 50 posto, 25 posto hipertoničara kojima je postavljena dijagnoza uzimaju terapiju ili neredovno ili nikako, tako da praktično samo 25 posto pacijenata ozbiljno tretira ovu bolest i postigla je ciljne vrijednosti krvnog tlaka", kazala je Hondo, dodavši da pacijenti često dolaze sa već razvijenim komplikacijama na ciljnim organima koje su vrlo često i po život opasne.

Arterijska hipertenzija liječi se na dva načina, nefarmakološkim metodama i uvođenjem medikamenata. Nefarmakološke metode podrazumijevaju potpunu promjenu stila života, a ukoliko se na taj način krvni pritisak ne vrati u normalne vrijedni za tri do šest mjeseci, uvode se medikamenti.

Kako preduprijediti visoki pritisak


"Promjena stila života podrazumijeva usvajanje zdravih navika, higijensko-dijetetskog režima ishrane, redukciju tjelesne težine, unosa soli i viška kalorija, umjerenu fizičku aktivnost, te potpunu apstinenciju od alkohola i pušenja. Primijećeno je da redukcijom samo jednog od ovih riziko-faktora dolazi do sniženja čak za 5 mm živinog stuba", istakla je Hondo.

"Nikada nije kasno za usvajanje zdravih životnih navika. Trebamo se okrenuti zdravom načinu života. Hipertenzija je opštedruštveni problem gdje se svi moramo uključiti. Cijeloj zajednici bi prevencija trebala biti primarna", poručila je Hondo.

Prema podacima WHO-a, jedna od tri osobe u svijetu ima povišen krvni pritisak. Proporcionalnost se povećava sa dobnom starosti, pa tako jedna od 10 osoba u 20-im i 30-im godinama boluje od ove bolesti, dok njih pet od u periodu 10. do 50. godina. Rasprostranjenost ove bolesti je najviša u niskorazvijenim zemljama u Africi, gdje preko 40 posto odraslih boluje od arterijske hipertenzije.

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. aprila, na godišnjicu osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije, od 1950. godine. Ovaj dan WHO smatra prilikom da ukaže na globalne zdravstvene probleme širom svijeta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: