U istraživanju je analizirano 2.000 osoba. Skoro polovina njih nije se moglo sjetiti koje je godine poginula princeza Diana, pa su neki navodili i 1997. godinu. Manje od trećine ih je znalo kada je srušen Berlinski zid, a 50 posto se uspjelo sjetiti imena prvog čovjeka koji je kročio na mjesec.
Svaka četvrta od 10 osoba nije znala kada se desio napad na Svjetski trgovački centar u New Yorku.
Blizu 87 posto ispitanika kazalo je kako se više ne trude toliko pamtiti detalje, jer ih mogu potražiti na internetu.
"Umjetnost pamćenja datuma, na što su nas forsirali tokom školovanja, nestaje, i sada pamtimo manje. U svjetlu trenutnih događaja, ljudi će prije znati datum neke bitke iz srednjeg vijeka nego kada je izvršena invazija na Irak. Internet je nevjerovatan izvor informacija koji obogaćuje kvalitet modernog života, ali mogao bi promijeniti tradicionalni način na koji pamtimo i procesuiramo stvari", rekao je glasnogovornik Grant’s Wiskyja, koji je vršio ovu studiju.
Također, 56 posto ljudi prati aktuelna dešavanja putem interneta, ali rijetko istražuju prošla dešavanja.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
