{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Abadžić: Redovni ginekološki pregledi sprečavaju sterilitet i maligna oboljenja

27.6.2013. u 20:11
0
4
Abadžić: Redovni ginekološki pregledi sprečavaju sterilitet i maligna oboljenja
0
Abadžić: Redovni ginekološki pregledi sprečavaju sterilitet i maligna oboljenja
Dr. Nidžara Abadžić
Rak grlića maternice predstavlja ozbiljan problem u Evropi u kojoj više od 185.500 žena živi s dijagnozom raka. Svake godine ova bolest se otkrije kod blizu 60.000 žena, a skoro 30.000 ih umre od ove bolesti.
Prema podacima nadležnih institucija u BiH, svaki dan jednoj ženi se dijagnosticira rak grlića maternice, a svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena. Da bi se bolest otkrila na vrijeme i život žene bio spašen potrebno je ići na redovne ginekološke preglede. Veliki broj bolesti u ranoj fazi može se uočiti putem PAPA testa koji se radi jednom u godini ili svake tri godine.

O tome koliko su bitni ginekološki pregledi i koliko je svijest žena u BiH o tome razvijena razgovarali smo sa mr. sci. dr. Nidžarom Abadžić.

Koliko je bitno da djevojke/žene idu redovno na ginekološke preglede?

Veoma je važno razvijati svijest kod djevojaka i žena o brizi za vlastito zdravlje i potrebi redovnih ginekoloških pregleda. Zaštita od neželjene trudnoće, zaštita od spolno prenosivih bolesti, premaligne i maligne promjene genitalnog trakta, koje imaju spori tok, sve se to može redovnom kontrolom na vrijeme uočiti i liječiti.

Koliko djevojke/žene često trebaju ići na ginekološke preglede?

Najčešće se savjetuju godišnje kontrole, koje bi obuhvatale jedan kompletan, sistematski pregled, a koji se sastoji od ginekološkog pregleda, savjetovanja o kontracepciji, ultrazvučnog pregleda, PAPA testa i pregleda dojki.

Od koje godine se savjetuje da djevojke počnu ići na preglede?

Djevojke trebaju posjetiti ginekologa nakon što stupe u intimne odnose ili nakon 20. godine života. Idealno bi bilo da se posavjetuju sa ginekologom o zaštiti od neželjene trudnoće i spolno prenosivih bolesti prije nego stupe u intimne odnose.

Koliko često je potrebno raditi PAPA test i šta se sve njime može otkriti?

PAPA test je obrisak sa vrata maternice, koji posebnom četkicom ili spatulom uzima ginekolog i šalje citologu na pregled. Citolog u razmazu traži patološke ćelije i s obzirom na nalaz predlaže dalje korake. Vrlo često se nađu nepravilnosti u PAPA testu koje su posljedica upale, hormonskih promjena i slično, pa se pacijentici savjetuje kontrola za nekoliko mjeseci. Ukoliko promjena i dalje traje predlaže se neki vid liječenja. PAPA test se obično radi jednom godišnje, ako nije drugačije indicirano. Najnovije preporuke su da se radi svake tri godine, no mišljenja o tome su različita. PAPA testom se mogu otkriti premaligne i maligne promjene na vratu maternice te postaviti sumnja na infekciju HPV-om (humanim papiloma virusom).

Ukoliko djevojka/žena ne ide redovno na preglede, koje mogu biti posljedice?

Osim neželjene trudnoće, tu su i spolno prenosive bolesti, koje mogu dovesti do upalnih promjena u genitalnom traktu, a koje za posljedicu mogu imati i sterilitet. Neprepoznate i neliječene infekcije spolnog trakta oštećuju imunitet žene i pogoduju nastanku premalignih promjena. Konačno, emotivna frustracija zbog bolesti ili zapuštenosti, utječe na kompletno ponašanje te osobe u zajednici.

Da li je svijest djevojaka/žena u našoj zemlji o važnosti ginekoloških pregleda i samog ginekološkog zdravlja dovoljno razvijena?

Svijest o vlastitom zdravlju i brizi za njega je individualna i ovisi o nivou obrazovanja, kao i o okruženju u kojem osoba živi. Urbana područja se mogu pohvaliti osvještenošću, no to se ne može reći za manje sredine i sela. Nažalost, ne postoje nacionalni programi o prevenciji i ranoj detekciji npr. karcinoma grlića maternice ili karcinoma dojke, ili npr. programi vakcinacije ženske omladine protiv HPV-a.Potrebna je kontinuirana edukacija i informisanje stanovništva o potrebi zaštite vlastitog zdravlja, ali i načinu na koji se to može provesti. Mlada djevojka iz nekog manjeg grada možda ne zna kome da se obrati za savjet ili pregled. Tu mediji igraju veliku ulogu, ali i zdravstvene organizacije bi trebale raditi nešto na trajnoj edukaciji djevojaka i žena o važnosti ginekološkog pregleda.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: