Prednosti i mane
11

Riječ dermatologa: Otkrivamo koliko su efikasni gelovi za dezinfekciju ruku

E. Sk.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Narodna izreka "Bolje spriječiti nego liječiti" poznata je u zdravstvu i trebala bi se primijeniti i u prevenciji širenja koronavirusa. A kao najbolju prevenciju protiv ovog virusa koji se sredinom decembra pojavio u kineskom gradu Wuhanu, ljekari preporučuju redovno pranje ruku.

U namjeri da se zaštite od koronavirusa, građani najčešće posežu za sredstvima za dezinfekciju ruku. Stoga smo pitali stručnjake koliko su zapravo efikasni gelovi za dezinfekciju koje svakodnevno kupujemo.

"Gelovi za dezinfekciju koji postoje na našem tržištu su efikasni, ali njih trebaju koristiti ljudi koji rade na takvim poslovima, gdje su više izloženi mogućnosti obolijevanja od bilo koje druge virusne infekcije pa i ove. Za ostalo stanovništvo i djecu važno je da ruke peru običnim sapunom", ističe dermatologinja Vesna Stanojević iz bh. klinike SkinCare.

Jedna činjenica stoji, a to je da trošimo veliku količinu novca na sredstva za dezinfekciju ruku čiji proizvođači tvrde da uništavaju 99,9 mikroba.

Američke studije pokazale su da gelovi za dezinfekciju nisu posebno efikasni protiv nekih bakterija koje nas najviše plaše, poput virusa koji izazivaju prehlade, gripu i želučane probleme.

"Opšta populacija, ukoliko bi stalno dezinfikovala ruke gelovima za dezinfekciju, mora znati da ti gelovi dodatno isušuju i oštećuju kožu. Omogućavamo lakši prijenos infekcije na taj način nego pranjem ruku običnim sapunima", govori Stanojević.

Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock

Međutim, postoje i istraživanja koja ukazuju na to da sredstva za dezinfekciju koja se temelje na alkoholu mogu smanjiti ukupan broj infekcija. Ali njih, napominje naša sagovornica, treba koristiti samo određena grupa stanovništva.

"Jedino medicinsko osoblje, apotekari, ljudi koji rade s hranom, moraju češće dezinfikovati ruke i njima možgu trenutno pomoći sredstva za dezinfekciju. Pet minuta pranja ruku sapunom, ispiranje mlakom vodom i brisanje, po mogućnosti jednokratnim ubrusima ili u kućnim uslovima peškirima koji će kasnije ići na otkuhavanje. Dakle, dovoljna je lična higijena uobičajenim sredstvima koja imate", kaže dermatologinja Stanojević.

Na kraju napominje da gelovi za dezinfekciju ruku ne prolaze kroz naslage prljavštine.

"Prljavština, posebno proteini i masne tvari, smanjuje učinkovitost gelova, tako da nisu preporučljivi za korištenje ako su ruke vidljivo prljave", upozorava Stanojević te napominje da je potrebno redovno zračiti prostorije u kojima radimo i živimo.