Ekologija
133

Recept iz Beča za čišći grad: Edukacija stanovnika i kazne za bacanje otpada

Piše: Er. M.
Beč je grad koji je poznat po ekološkoj osviještenosti svoj stanovnika, a veliku ulogu u tome ima kompletan obrazovni sistem. Ipak status jednog od najčišćih gradova ne bi bio moguć bez napornog i kreativnog reda Magistratskog odjela Grada Beča za upravljanje otpadom, čišćenje ulica i vozni park (MA 48), a i saradnje Bečlija.

Glasnogovornica MA 48 Ulrike Volk kazala je u razgovoru za Klix.ba kako oni imaju strategiju stvaranja ekološke svijesti i da ona počinje od malih nogu.

"Stalno komuniciramo o ekološkim temama kako bi upozorili na važnost očuvanja ekološkog okoliša. Mi već u školama kroz igru motivišemo djecu da stvaraju ekološku svijest", kazala je Volk.

Pojasnila nam je da se odvajanje otpada u Beču vrši na više način počevši od kontejnera koji su raspoređeni kod zgrada i pored kojih obično stoji i kontejner za odlaganje papira s obzirom na to da se u tim dijelovima više odlaže papir.

"To je u samoj jezgri grada. Tamo gdje je više zelenih površina imamo dodatno i kontejnere za zeleni otpad, takozvanu 'bio tonu'. Inače na ulicama postoje i takozvani otoci za sakupljanje otpada gdje se odlažu staro staklo, plastika i sav materijal koji se može reciklirati. Što se tiče glomaznog otpada poput električnog otpada, on se odlaže u reciklažnim dvorištima", rekla je Volk.

Kako kaže, MA 84 sakuplja oko milion tona otpada koji čini otpad iz domaćinstava i iz male industrije. Sav onaj otpad koji se može spaliti, odnosno oko 60 posto od kompletnog otpada, obrađuje se termički i od njega se dobija toplotna energija i struja.

"Mi principijelno potičemo izbjegavanje stvaranje otpada podizanjem ekološke svijesti. U Beču postoji trgovina starih stvari koja je jako dobro uređena. Tamo se mogu predavati stvari koje su korisne, a koje nekome više ne trebaju. Takve stvari prodajemo dalje", rekla je Volk.

Na pitanje o čišćenju ulica Beča, Volk nam je odgovorila da se u dijelovima u kojim je velika frekvencija ljudi mete i po nekoliko puta na dan dok se na periferiji (manja frekvencija) čisti jednom sedmično.

" Tamo gdje malo ljudi stanuje rjeđe se i odvozi smeće. Cijeli Beč je podijeljen na rejone i tačno se zna koliko često se treba mesti i kada. Naravno, postoje i ad hock intervencija naprimjer ako puše jak vjetar ili prilikom određenih festivala", kazala je Volk.

Volk smo pitali i kolike su kazne za one osobe koje nepropisno odlažu ili bacaju smeće u Beče. Objasnila nam je da se ilegalno odlaganje otpada u Beču kažnjava od 2007. godine kada je donesen Zakon o održavanju čistoće.

"To daje mogućnost da kontrolni organi od 2008. godine mogu kažnjavati svako onečišćenje. Prava kazna je 36 eura i to je kazna na licu mjesta. Ako to za sobom povuče podnošenje prijave zbog neplaćanja onda kazna može iznositi i do dvije hiljade eura", rekla je Volk.

Dodala je da uskoro treba stupiti na snagu izmjena zakona na osnovu kojeg su povećane kazne pa tako kazna od 36 eura treba da iznosi 50 eura, a proširene su i površine na kojima se ilegalno odlaganje može kažnjavati (jezera, gradske klupe, bunare i slično).

"Gradska vlast je mnogo učinila da grad postane čišći. Sve u svemu u zadnjih devet godina grad je postao mnogo čišći. Naprimjer, 100 hiljada vrećica sa psećim izmetom sada završi u kantama. Pored izmjene zakona oni su radili mnogo i na stvaranju svijesti i edukaciji", kazala je Volk.

Ona kaže da su kontrolni organi omiljeni kod građana Beča, a na svakom ćošku grada nalaze se i telefoni kojim građani mogu prijaviti onečišćenje.

MA 48 radi i kreativne kampanje kojim stimuliše građane da se direktno uključe u akcije čišćenja grada. Volk posebno ističe da ništa ne bi bilo moguće bez saradnje sa građanima jer na jednog čistača ulica dođe na dvije hiljade stanovnika.