{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Grad Daorson kod Stoca: Kiklopski zidovi kao svjedoci jednog vremena

17.10.2015. u 21:59
347
79
Grad Daorson kod Stoca: Kiklopski zidovi kao svjedoci jednog vremena
347
Područje Stoca je poznato po brojnosti i raznolikosti kulturno-historijskih spomenika koji datiraju iz vremenskog raspona od oko 14.000 godina. U tom bogatstvu kulturno-historijske baštine se gubi važnost i značaj, a prije svega posebnost, ostataka Ilirskog grada Daorsona. Daorson je bio glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve.
Riječ je o jedinstvenom spomeniku ne samo u BiH nego i šire, stoga, trebao bi biti izvučen iz konteksta prosječnosti i tako ponuđen i našoj, a i svjetskoj javnosti.

Nakon što ste posjetili nekropolu stećaka Radimlja na ulazu u Stolac, nastavite put prema centru ovog grada u istočnoj Hercegovini. Ugledat ćete s desne strane Stari grad Stolac koji se sastoji od kamenih kula i bedema. Pored kula, grad ima i 10 cisterni (čatrnje) za vodu, magacin za brašno, objekte za stanovanje i džamiju. Džamija je stradala 1906. godine i nikada nije obnovljena, ali su njeni ostaci vidljivi i danas. Naspram Starog grada je put koji će nas odvesti do Daorsona. Iako na skretanju nema oznaka, svi znaju gdje je Daorson, pa će vas i uputiti kroz hercegovačke vrleti. Iz kamena još uvijek isijava toplota. Iako je oktobar, toplo je, a narovi pored puta se crvene i mame da zastanete i uberete nekoliko "za ponijeti". Nakon vožnje od 15-tak minuta po ne baš uslovnom putu, stižete na plato ispred ogromnih zidina. A kada uđete unutra, zidina iza zidine.

Unikatna arhitektura



O značenju ovih kiklopskih zidova smo razgovarali sa docentom Adnanom Kaljancem koji predaje prahistorijsku arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

"Kao što ste mogli primijetiti prilikom izlaska na lokalitet, evidentno je da se radi o jednoj vrlo rijetkoj, tačnije, gotovo unikatnoj arhitekturi na našim prostorima, izuzev naselja Monkodonja u zaleđu današnjeg Rovinja. U oba slučaja jedinstvenost ovih lokaliteta, nekadašnjih naselja, karakterizira tehnika gradnje tradicionalno nazvane "kiklopski zidovi", a koja je tokom vremena mnogo puta povezivana sa arhitekturom mikenskih gradova homerske Grčke.Svakako da su ovakva naselja, kao što je i za očekivati, bogata brojnim nalazima među kojima se pored plastike, posuđa, metalnih izrađevina i sličnih proizvoda, mogu pronaći i nalazi od izuzetnog značaja te se kao jedan od takvih slučajeva mogu izdvojiti fragmenti kamene statue, nekada okarakterizirane kao 'natprirodne veličine' ", pojasnio nam je Kaljanac.

Ostatke ovog grada su činile tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava – akropola koja je bila opasana "kiklopskim" zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 m, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.

U Daorsonu se nalaze i reljefi, a poseban je onaj koji prikazuje zmiju, koja u prahistorijsko doba zapadnog Balkana predstavlja znatno širu kultnu ili čak religijsku pojavu do tog nivoa da su zapadnobalkanske zajednice, tehnički nazvane Iliri, u našoj historiografiji često etnički identificirane u skladu sa arheološkim nalazima koji su ukazivali na prisutnost ovog kulta te ja na taj način definiran i prostor koji su različite zajednice ujedinjene pod imenom Ilira naseljavale.

Najstariji slučaj izrade novca na području BiH



Pored ovoga, kako nam je kazao docent Kaljanac, naselje u Ošanićima, kao i zajednica Daorsa u predrimskom periodu, su za Bosnu i Hercegovinu od izuzetnog značaja s obzirom na to da je na njihovom prostoru, tačnije rečeno, na samom lokalitetu Ošanića pronađen i novac Daorsa, datiran u drugo stoljeće prije nove ere, sa ljudskim ili likom vladara na aversu i prikazom lađe iznad koje se nalazi natpis ΔΑΟΡΣΩΝ na reversu.

"Neosporno, iako se radi o relativno kratkoj monetarnoj aktivnosti, ovaj kovani novac predstavlja prvi i najstariji slučaj izrade novca na prostoru današnje Bosne i Hercegovine te je već kao takav cjelokupan prostor ove zajednice izuzetno značajan za bosanskohercegovačku prošlost", pojasnio nam je Kaljanac i napomenuo da Radimlja zbog svoje pristupačnije lokacije privlači puno veću pažnju te da su na ovaj način Ošanići, koji su oko prvog stoljeća prije nove ere prestali egzistirati, kao značajno naselje svoje mjesto ponovo pronašli u zaboravu izuzev kod nekolicine naučnika i zajednica entuzijasta koji pokušavaju izdići ovaj lokalitet iznad modernih tendencija ka diferencijaciji prošlosti na običnu "prošlost" i "našu prošlost".

U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. godine prije nove ere te 9 s grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Važnost novca je bila velika, značila je neovisnost plemena Daorsa, ali i potvrdu da su imali razvijen obrt, kulturu i trgovinu s drugim narodima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji.

Turistička važnost



Pitali smo i građane Stoca o važnosti Daorsona. Neki je razumiju, a neki ne. Ono oko čega se slažu je da turizam u ovom gradu ima potencijala i da ga treba razvijati.

"Ovdje nije riječ samo o posebnom lokalitetu sa stanovišta arheologije, historije i sl. nego i sa stanovišta opće informiranosti i minimalnog poznavanja baštine svoje domovine – mnogi u BiH nikada nisu čuli za Daorson. U usporedbi sa ostalim spomenicima, da ih ne imenujem radi obazrivosti, veoma poznatim u cijelom svijetu i stavljenim u prvi plan, ovaj spomenik nimalo ne zaostaje po važnosti, naprotiv, ali u praksi je na kraju liste. Uz bolju organiziranost i rad nadležnih subjekata ovaj lokalitet bi, zasigurno, postao mjesto interesantno za različite profile ljudi ne samo iz okoline nego i iz svijeta", kazao nam je jedan Stočanin.

Ako vas put odnese prema jugu, skrenite iz Mostara prema Stocu. Posjetite Radimlju, pa Daorson i prošetajte uz Bregavu. Vidjet ćete stare mlinice gdje se mljelo brašno, vidjeti džamije koje su nacionalni spomenici, ali i jednu školu "sa dva krova" i dva ulaza, jedan je za djecu bošnjačke nacionalnosti, a drugi za djecu hrvatske nacionalnosti. U centru Stoca je i crkva i nekoliko kafića gdje možete popiti kafu. Kako god, nek vam ne bude mrsko skoknuti na izlet u Stolac, duže ne možete ni ostati jer je Stolac grad bez hotela, motela ili bilo kakvog prenoćišta. Nadamo se da će se i to ispraviti i da će se prepoznati turistički potencijal ovog prelijepog gradića na još ljepšoj Bregavi.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: