{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stećci kao svjedoci bh. historije: Nekropola Radimlja jedini pravi turistički lokalitet u Stocu

20.9.2015. u 22:06
249
218
Stećci kao svjedoci bh. historije: Nekropola Radimlja jedini pravi turistički lokalitet u Stocu
249
Nekropola stećaka Radimlja u Stocu spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Vidovu polju, tri kilometra zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac.
Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti o svojim likovnim odlikama jedna je od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.

Kada idete prema Stocu iz Čapljine, s desne strane saobraćajnice ćete ugledati polje nakićeno bijelim pravilnim oblicima. Dočekat će vas radnici Javne ustanove Radimlja Stolac koji će vam i objasniti historijsku važnost nekropole. Razgovarali smo sa Antom Vujnovićem, direktorom ove ustanove koji nam je rekao da s obzirom na to da su stećci jedan univerzalni fenomen usko vezan za srednjovijekovnu Bosnu i Hercegovinu, slobodno se može reći da je Radimlja najpoznatija nekropola stećaka u svijetu.

"Važnost same nekropole se očituje u brojnosti primjeraka , u kvaliteti izrade i načinu rada na koji su radili ti klesari radili motive na stećcima, ali i u raznovrsnosti primjeraka koji se mogu ovdje vidjeti", kazao je na početku razgovora Vujinović. Radimlja ima 133 stećka. Podijeljeni su u dva dijela. Donji dio ima 122 primjerka, a u gornjem dijelu je 11 stećaka.

"Radimlja je jedini pravi turistički lokalitet u Stocu, a ove godine je nekropolu stećaka posjetilo oko 8.000 turista. Do kraja godine se očekuje da taj broj poraste na 11.000. Radimo sa bh. tržištem, sa osnovnim, srednjim školama, a saradnja je proširena i na regiju", dodao je Vujinović.

Zaštitni znak ove nekropole je muška figura sa uzdignutom rukom i relativnom velikom šakom i prstima. Ova nekropola datira od kraja 14. stoljeća kadu su isklesana tri velika stećka u obliku sanduka. Većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih:

"Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana".

Prema ovom stećku nekropola se može vezati za razdoblje kad je u Batnogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela familija Hrabrena-Miloradovića. Također pred crkvom u Ošanjiću zapisana su imena vojvoda Stipana i Petra Miloradovića,što nekropolu usko vežu za ovu familiju, koja je prema historijskim podacima i natpisu na ulazu u crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću.

Posljednji stećci iz 16. stoljeća su raskošno ukrašeni, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj familiji Miloradović-Stjepanović.

Na području Stoca je otkriveno preko 1.950 stećaka, što uz četiri gradske džamije, katoličku crkva, pravoslavnu crkvu, spomenike orijentalne arhitekture i druge znamenitosti predstavlja nemjerljivo bogatstvo. Iz perioda Austro-ugarske je u Stocu ostao kompletan gradski vodovod koji se i danas koristi, postoje i primjerci zgrada iz perioda secesije. I urbani, stari dio Stoca, čaršijski dio oko džamije sultana Selima, nekropola stećaka u Boljunima i mnoge druge znamenitosti su samo dio onoga po čemu je ovaj hercegovački grad poznat.

U posjetu i obilazak nekropole dolaze i najmlađi u sklopu školskih izleta, a Ante Vujinović nam je rekao da su djeca svjesna da su stećci nešto što pripada Bosni i Hercegovini, da je to nešto naše bez obzira koje vjere bili i kojem narodu pripadali.

"Mogu reći da su i oni svjesni da ovo treba zaštitit. Danas ovdje nema neželjenih posjetioca. Plaća se ulaz 4 KM za individualne posjete i 2 KM za grupne posjete. Sve nastojimo podrediti prezentaciji kulturnog blaga stećaka", zaključio je Vujinović.

Napomenuo je da je država dosta uradila po pitanju samog Stoca, a naglasio je i dobru suradnju sa lokalnom razinom koja finanira postojanje javne ustanove Radimlja.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: