{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Intervju
/
Vlasnik Amko komerca: 2015. godina je bila jedna od najuspješnijih od osnivanja kompanije

29.12.2015. u 22:15
470
83
Vlasnik Amko komerca: 2015. godina je bila jedna od najuspješnijih od osnivanja kompanije
470
Vlasnik Amko komerca: 2015. godina je bila jedna od najuspješnijih od osnivanja kompanije
Muamer Aleta (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Kompanija Amko komerc je ove godine obilježila dvije decenije rada. Firma je od dvije prodavnice izrasla u respektabilan trgovački lanac koji objedinjuje maloprodaju, distribuciju i proizvodnju. Osnivač i vlasnik Amko komerca Muamer Aleta je za Klix.ba govorio o 2015. godini, ali i o planovima za narednu godinu.
U novembru ove godine ste obilježili 20 godina rada. Kako je nastao Amko komerc, kako je bilo raditi u poslijeratnim godinama? Možete li ispričati kako ste napredovali u ovih 20 godina i navesti najveće uspjehe do sada i najveće probleme?

Uspjeh je da smo doživjeli 20 godina i da smo opstali u ovakvom društvu. Firma je osnovana 1995. godine, odmah poslije Daytona. Ideja je bila u tako porušenoj zemlji, prije svega, zaraditi sebi platu da može osigurati normalan život. Ja sam se kao dijete već bavio trgovinom i to je ono što sam znao raditi. Kada je rat stao moralo se krenuti od početka. Odlučio sam se za trgovinu. Neki moji prijatelji su otišli u politiku, neki su ostali u vojsci, neki su tražili posao u državnim firmama da bi osigurali egzistenciju. Ja sam i ratni vojni invalid, odlučio sam uzeti sudbinu u svoje ruke i počeo privatno raditi. Prvi radni dan Amko komerca bio je 15. novembar 1995. godine, počeli smo sa dvije poslovne jedinice i 5-6 radnika. Godinu za godinom, samo rad, pošten rad nas je doveo dotle da smo danas izrasli u korektnu kompaniju u bh. okvirima. Počeli smo razvijati maloprodaju i širiti se, 2006. smo privatizovali bivši UPI, gdje je nekad radilo više hiljada ljudi. Kada sam kupio UPI imao je 49 radnika, nijedna prodavnica nije radila, sve je bilo zatvoreno, danas ta firma zapošljava 700-800 ljudi i pravi 80 miliona maraka prihoda. Uspješna priča. Zatim smo 2008. kupili Hepok Mostar. Vidjeli smo šta se dešava - prevelik uvoz, izvoza nema, a ako nema izvoza nema nove vrijednosti. Prije toga počeli smo se baviti distribucijom i radili sokove i vina, kada odete u druge zemlje okruženja vidite kako one razvijaju poljoprivredu i ruralni sektor, stotine kamiona stoje u redu da predaju voće i povrće, a mi toga u Bosni uopće nemamo. Zato smo željeli i taj dio pokrenuti. Kasnije smo 2012. preuzeli prodavnice d.d. Dobrinje. Sad ukupno imamo 80 objekata, 1.500 ljudi i 130 miliona godišnjeg prihoda. Da me neko pitao 1995. dokle ću stići, ni sam ne bih vjerovao da će biti ovako.

Kakva je bila 2015. godina za Amko komerc?

Za Amko komerc 2015. godina je bila jedna od najuspješnijih od osnivanja kompanije. U ovoj godini smo imali dosta projekata i investicija usmjerenih u jačanje saradnje sa domaćim proizvođačima. Pokrenuli smo projekat “Dani domaćih proizvoda” koji ima za cilj jačanje pozicije na tržištu kvalitetnih bosanskohercegovačkih proizvoda, u sklopu projekta posjetili smo nekoliko najuspješnijih bosanskohercegovačkih proizvodnih kompanija te dogovorili i specijalna akcijska sniženja usmjerena na krajnjeg potrošača. Ove godine smo obilježili i 20 godina uspješnog rada. Povodom ovog bitnog jubileja najveću pažnju smo posvetili upravo potrošačima, jer mi jesmo tu zbog njih. Imali smo jednu kompletnu ponudu, sniženje više od 500 artikala, mnogo povoljnih cijena, poklona za kupce, dodatnih aktivnosti za najmlađe, čime smo uz pozitivan rezultat zaokružili 20 godina poslovanja.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


Koliko ste zadovoljni pozicijom na tržištu, koliko je teško ili lako opstati kao respektabilna kompanija među mnogo drugih, pogotovo stranih kompanija?


Uspješno se nosimo sa stranim komapnijama iako one imaju punu podršku svojih država, puno im je lakše da dođu do izvora finansiranja, mi puno skuplje plaćamo kredite, dok zemlje Evropske unije imaju kamate 2-3 posto, mi smo plaćali sedam. Dugoročni krediti u BiH su se počeli plasirati prije pet-šest godina, do tada se nije mogao planirati neki ozbiljan biznis. Danas je već to povoljniji ambijent, svaka vlada koja dolazi, ma koliko je kritikovali, donosi neku regulativu, stabilnost, poboljšava ambijent i odmah se i strane banke otvaraju za kreditiranje, a nama to daje mogućnost da dođemo do sredstava i bržeg razvoja.
Strane kompanije imaju dosta prednosti, jer neke firme traju po sto godina, to je ogromno iskustvo, ali sa druge strane i mi imamo šansu da radimo u BiH jer se brže prilagođavamo, znamo potrošače i ambijent poslovanja.

Jedan od ključnih faktora za jačanje bh. privrede je plasiranje domaćih proizvoda na tržište. Koliko su kupci osviješteni kada je riječ o bh. brendovima koje mogu naći i na policama u Amko komerc prodavnicama?


Dugi niz godina smo aktivno uključeni u kampanje udruženja "Kupujmo i koristimo domaće", među prvim smo podržali ovo Udruženje i zajedno realizovali niz uspješnih projekata. Bosni i Hercegovini mogu pomoći najviše oni koji žive ovdje, moramo se okrenuti sebi i svojim kvalitetima i promjene će neminovno početi dolaziti. Neophodno je razviti svijest bh. građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda u domaćim trgovinama, jer na taj način svaki građanin direktno utječe na državni budžet i dobrobit svih građana. Novac koji je potrošen na domaće proizvode ostaje u državi BiH i dalje kroz obrt i poticaje stimuliše zaposlenje domaće radne snage. Naši domaći proizvođači svakim danom kreiraju više različitih proizvoda, što je ohrabrujuće za našu budućnost, prosperitet naše zemlje.

Imate 77 objekata i 1.500 zaposlenih, hoće li se taj broj povećavati?

Naravno, cilj nam je ići uzlaznom putanjom, uglavnom u ovom periodu iza nas širenje je išlo dosta stabilno. Planiramo širenje na područje cijele BiH, ali kontrolisano u skladu s mogućnostima i potrebama tržišta.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


U ovoj godini ste posebno radili na unapređenju poslovne saradnje s partnerima, pa ste realizirali posjete bh. kompanijama. Hoćete li nastaviti tu praksu i kakvi su Vaši planovi za narednu godinu?

Kao što sam spomenuo na početku razgovora, u ovoj godini smo imali dosta projekata i investicija usmjerenih u jačanje saradnje sa domaćim proizvođačima. Pokrenuli smo projekat "Dani domaćih proizvoda" koji ima za cilj jačanje pozicije na tržištu kvalitetnih bosanskohercegovačkih proizvoda. U sklopu projekta posjetili smo nekoliko najuspješnijih bosanskohercegovačkih proizvodnih kompanija te dogovorili ozbiljniju međusobnu saradnju i dali našu podršku kako bi domaći proizvođači zauzeli što veće učešće u prodaji, kao i specijalna akcijska sniženja usmjerena na krajnjeg potrošača. Mi kao 100 posto domaći lanac njihov smo siguran partner, svakodnevno radimo na opstojnosti domaćih proizvođača i pružamo im podršku u plasmanu njihovi proizvoda na tržište BiH posredstvom prodajne mreže. U narednom periodu nastavljamo ove aktivnosti, to je naš cilj i opredjeljenje, samo zajedničkim snagama možemo graditi bolju BiH.

Vaš komentar na poslovnu klimu u BiH i utjecaju političkih faktora na privlačenje stranih investicija?

Poslovna klima u BiH nije dobra. Birokratske procedure, visoke takse, nameti, porezi, općenito papirologija, to je prvi segment koji treba popraviti u poslovnom okruženju u Bosni i Hercegovini, jer državni aparat nema adekvatne zakone i adekvatna rješenja za privrednike, sporo se sve to rješava. Sistem je poprilično zastario, ne prati novi trend razvoja, a to je vrijeme, biznis ne trpi odgađanja, čekanja i dugotrajne procedure. Sva ta čekanja i procedure negativno utječu na nas privrednike, gdje trpimo velike finansijske gubitke.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: