U Dubrovniku održan 20. Međunarodni ekonomski forum "Korporativno upravljanje"

"Klimatske promjene predstavljaju potencijalnu prijetnju i finansijskom sistemu kroz materijalizaciju fizičkih rizika, tranzicionih rizika ili rizika odgovornosti", rekao je Softić.

Istakao je da su klimatske promjene i njihov utjecaj na globalnu ekonomiju podigle svijest i centralnih banaka o značaju koji ove promjene imaju na finansijsku stabilnost, superviziju, monetarnu politiku i upravljanje javnom imovinom.

"U skladu sa ovim, pitanje ESG se našlo među glavnim izazovima sa kojima se centralne banke suočavaju prilikom investiranja deviznih rezervi u 2022. godini. Centralna banka BiH je, u okviru zakonskih ovlaštenja, a prateći svjetske trendove društvene odgovornosti, otpočela sa procesom investiranja dijela portfolija svojih deviznih rezervi i u zelene obveznice", kazao je Softić.

Smatra da je potrebno odlučno djelovati i pokrenuti reforme neophodne za efikasno i brzo prilagođavanje ovim promjenama.

"Jer samo od nas ovisi koliko ćemo se uspješno boriti i prilagoditi novonastalim uslovima i uspjeti situaciju okrenuti u našu korist.

U finalu, tehnološke inovacije u proizvodnji energije mogle bi umanjiti inflaciju, a širenje ponude 'zelenih finansijskih proizvoda' i uvođenje 'zelenog poslovanja' su ključni koraci", zaključio je Softić.

Panel diskusija o temi "Održivo finansiranje u središtu finansijskog sistema"

Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić govorio je o razvoju ESG-a u finansijskim institucijama.

"Rizici povezani sa klimatskim promjenama i okolišni rizici postaju sve relevantniji za banke i njihovo poslovno okruženje. Kako bi upravljala finansijskim rizicima povezanim s klimatskim promjenama i okolišem u bankarskom sektoru, osnovni cilj Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine je da osigura da banke pravilno utvrđuju, upravljaju, mjere i kontrolišu ove rizike", kazao je Mahmuzić.

Dodao je da se rastući značaj tzv. "zelenog" finansiranja i evidentni trendovi u pogledu klimatske i ekološke održivosti reflektuju na bankarsku industriju, kao i supervizorsku procjenu sistema upravljanja rizicima i integrisanja klimatskih i ekoloških rizika u postojeći okvir za upravljanje rizicima.

"Uvažavajući činjenicu da je BiH kao potpisnica međunarodnih sporazuma preuzela obaveze poduzimanja neophodnih aktivnosti na smanjenju negativnog utjecaja klimatskih promjena sa jasno preciziranim rokovima za implementaciju, finansijski sektor ima ključnu ulogu u tranziciji, odnosno prelasku na model održive ekonomije", smatra Mahmuzić.

Smatra da uloga Agencije nije aktivno podsticanje finansijskih tokova prema održivijim investicijama, već izrada regulatornog i supervizorskog okvira koji će osigurati da banke pravilno pristupaju rješavanju klimatskih rizika i budu spremne da se suoče s izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama.

"Agencija je u februaru 2022. godine provela analizu trenutnog stanja u bankarskom sektoru sa aspekta klimatskih i okolišnih rizika putem Upitnika o klimatskim i okolišnim rizicima u FBiH", rekao je Mahmuzić.

Analiza je pokazala da su banke u FBiH svjesne postojanja navedenih rizika, ali da je napredak u ovom segmentu još uvijek na niskom nivou.

"Banke procjenjuju da utjecaj rizika povezanih sa klimom i okolišem na poslovanje neće biti značajan u kratkom roku. Najznačajniji napredak postignut je u segmentu 'zelenih' proizvoda", kazao je Mahmuzić.

Donošenje podzakonskog okvira za upravljanje rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima predstavlja prvi korak u kreiranju regulatornog i supervizorskog okvira potrebnog za usmjeravanje bankarskog sektora u pogledu utvrđivanja, mjerenja, upravljanja i kontrole rizika povezanih sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima.

"Agencija za bankarstvo FBiH će kontinuirano provoditi analize stepena usklađenosti bankarskog sektora sa regulatornim zahtjevima u ovom kontekstu, a s ciljem utvrđivanja razumijevanja i praksi banaka, kao i nedostataka i potreba za unapređenjem", rekao je Mahmuzić.