{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Trgovci u RS-u reketiraju proizvođače

S
11.5.2009. u 09:05
0
10
Trgovci u RS-u reketiraju proizvođače
0
Trgovci u RS-u reketiraju proizvođače
Foto: Ilustracija
Pomoćnik ministra trgovine i turizma Republike Srpske (RS) Dušanka Tegeltija nedavno je u Privrednoj komori rekla da im se svakodnevno obraćaju proizvođači iz RS koji tvrde da ih veliki trgovački lanci reketiraju i ucjenjuju na razne načine.
To se najbolje vidjelo prilikom zaključivanja ovogodišnjih ugovora sa trgovcima - direktor prodaje u banjalučkoj "Vitaminci" Pero Marić kaže da su ti pregovori sa velikim trgovačkim lancima jako mučni i da više liče na ultimatume i ucjene nego na uobičajeni poslovni i partnerski dogovor.

Drugim riječima, proizvođači su prinuđeni da velikim trgovačkim lancima isporučuju svoje proizvode po nepovoljnim, gotovo nehumanim uslovima. Neki proizvođači su izračunali da im veliki trgovački lanci duguju više od 500 miliona maraka za davno isporučenu robu. Mnogi tvrde da taj dug ne mogu da naplate ni poslije četiri ili pet mjeseci. Ali, to nije jedini njihov problem.

"Nije bilo davno kada su trgovci molili proizvođače da im daju robu i odmah su je plaćali. Sada imamo potpuno obrnutu situaciju, pa se može reći da veliki trgovački lanci skoro pa traže da im robu damo džabe i da još treba da im platimo što će da je prodaju. Moramo da im platimo nekoliko žreketaž da bi ušli u neki trgovački lanac, da bi naše proizvode bolje izložili, da bi nam platili robu u ugovorenom roku i ko zna šta još", priča Blažo Buljić iz asocijacije proizvođača iz RS.

Mnogi proizvođači ne smiju javno ni da govore o svojim mukama sa trgovcima. U razgovoru sa nekim od njih Srna saznaje da predstavnici nekih trgovačkih lanaca idu čak dotle da im prijete da će izbaciti njihove proizvode iz svojih prodajnih objekata ukoliko ne prihvate njihove uslove. A uslovi su gotovo nevjerovatni.

Iako su ugovori između trgovaca i proizvođača poslovna tajna nedavno su procurili u javnost neki detalji koji nedvosmisleno potvrđuju da je nezadovoljstvo proizvođača opravdano.

Osnovni komercijalni uslovi iz ugovora kojeg su ove godine neki trgovački lanci u RS ponudili svojim dobavljačima, domaćim proizvođačima predviđaju da proizvođači plaćaju osnovni rabat u iznosu od 15 do 20 odsto za sve proizvode iz dogovorenog asortimana. Zaračunaće im i pet odsto super rabata za prodaju određenih proizvoda iz dogovorenog asortimana.

Tu obavezu imali su i u prošloj godini, ali je super rabat bio za dva odsto manji nego ove godine. Uz to će ove godine nekim proizvođačima u roku od 60 dana od prve isporuke nekog novog proizvoda fakturu uvećati i za 10 odsto za uključivanje tog novog proizvoda u prodaju. Ali ni to nije sve!

Trgovci će račun svojih, domaćih dobavljača ove godine "olakšati" i brojnim nadoknadama. A za održavanje lagera njihovih proizvoda nadoknada je jedan odsto, za pokriće troškova logistike tri odsto od neto mjesečne realizacije. Trgovci im zaračunavaju i nadoknadu za prvo punjenje svakog novog otvorenog prodajnog objekta u iznosu od pet odsto kao i nadoknadu za širenje tržišta i regionalnu saradnju u iznnosu od jedan odsto.

Trgovci će kazniti proizvođače i sa nadoknadom od deset do 30 odsto i ako na vrijeme ne isporuče ugovorene količine robe.

Neki proizvođači tvrde da su u tim ugovorima trgovci predvidjeli i posebne komercijalne uslove kako bi im dodatno zagorčali život. Tako će ove godine za unapređenje prodaje kvartalno morati da plate još dva odsto od ostvarenog prometa u prethodnom periodu. Od ove godine trgovci im naplaćuju još jedan odsto mjesečno i za elektronsku razmjenu podataka o ostvarenom prometu njihovih proizvoda.

Proizvođači će morati da plate trgovcima i super rabat u iznosu od jedan odsto ako se promet njihovih proizvoda poveća za petinu, do tri odsto ako se promet poveća do 50 odsto.

Proizvođači se žale da im u nekim trgovačkim lancima za potpisivanje ugovora i ulazak njihovih proizvoda u prodajne objekte tog trgovačkog lanca u startu naplaćuju i po tri hiljade eura.. Kažu da im i svako paletno mjesto naplaćuju i do 700 maraka. Kada se ta iznos pomnoži sa brojem prodajnizh objekata, jasno je da takve trgovačke namete ne bi mogla da podnesu ni mnogo moćnija preduzeća, pogotovo kada uz sve to svoje proizvode ne mogu da naplate ni za tri ili četiri mjeseca.

Većina ovdašnjih proizvođača ne krije razočarenje poslovnom politikom kompanije "Delta Maksi". Kažu - od kada su oni preuzeli "Tropik" uslovi za njihovo poslovanje sa ovim trgovačkim lancem su se značajno pogoršali. Ilustruju to i podacima da im je "Tropik" računao samo osnovni rabat koji je iznosio od 15 do 20 odsto i super rabat od jedan odsto za povećanje prometa. "Tropik" je, tvrdi većina proizvođača njihove robe, plaćao u ugovorenom roku od 30 dana a ovi današnji uglavnom ne ispoštuju ni rok od 90 dana iako su ga sami odredili.

U kompaniji "Delta Maksi" tvrde da su njihove police pretjesne da prime sve robe proizvođača koji žele da ih prodaju u njihovim objektima. Imaju, kako rekoše, ugovore sa 108 proizvođača i spremni su da sa svakim od njih pojedinačno razgovaraju o uslovima za prodaju njihovih proizvoda kako bi pronašli najbolje rješenje.

Za ovdašnje proizvođače sigurno bi najbolje rješenje bilo kada bi se veliki trgovački lanci zakonom obavezali da u svom prodajnom asortimanu imaju najmanje 40 procenata domaćih proizvoda koje bi naplatili u roku od 30 dana.

"Proizvođači nam se svakodnevno žale da su troškovi ulaska i pozicioniranja njihovih proizvoda u velikim trgovačkim lancima za njih postali nepodnošljivi. Osim toga kompanija 'Delta Maksi' ne poštuje svoje ugovorene obaveze ni kada je riječ o plaćanju, tako da često robu koju odmah proda, kao naprimjer svježe piliće, proizvođači ne mogu da naplate ni za 120 dana. U takvim uslovima oni ne mogu da održe proizvodnju.

Ohrabruje činjenica da je "Delta" pokazala spremnost da sa svakim od njih pojedinačno razgovara. Valjda će se u tim razgovorima pronaći dobro rješenje za sve", rekla je Srni izvršni direktor Privredne komore RS Dragica Ristić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: