{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


RS još uvijek nema nijedan vlastiti brend

S
18.9.2009. u 13:54
0
10
RS još uvijek nema nijedan vlastiti brend
0
RS još uvijek nema nijedan vlastiti brend
Republika Srpska (RS) još nema nijedan zvanično utvrđeni brend - mnogima je čak nejasno šta je brend, pa lutaju od nekih tradicionalnih proizvoda preko proizvoda sa oznakom geografskog porijekla, pa sve do robnih marki.
Neki čak smatraju da bi nacionalni brend mogle da budu i neke interesantne turističke destinacije, rafting i ko zna šta još.

Parlament RS je u maju ove godine usvojio zakon o hrani. Nešto kasnije "zeleno svjetlo" narodni poslanici dali su i zakonu o rakiji i vinu. Tim propisima na izvjestan način otklonjene su mnoge nejasnoće.

"Na osnovu ovih zakonskih rješenja preduzeća mogu da brendiraju svoje proizvode i u RS. U Ministarstvu poljoprivrede pripremamo još jedan podzakonski akt o tome i onda će moći da se predaju zahtjevi za brendiranje i zaštitu određenih proizvoda", rekao je SRNI pomoćnik ministra poljoprivrede za prehrambenu industriju RS Vid Kopanja.

Mnogi proizvođači iz RS nisu, naravno, mogli da čekaju tu zakonsku regulativu, pa su pravnu zaštitu za svoje proizvode potražili uglavnom u Srbiji, gdje se to radi još od davne 1900. godine.

"Ja to nisam mogao da čekam. Vlastitim ulaganjima proizveo sam pravi brend - rakiju 'viljemovku' i 'jabukovaču' dobijenu od najkvalitetnijih dijelova tog voća, bez peteljki, sjemenki i kore. 'Ispečena' je na tradicionalni način - u rakijskom kotlu. 'Viljemovka' je jaka 50 stepeni, ali mnogo važniji je njen okus svježe, sočne kruške. I bolestan bi je pio, a još kad je lijepo upakujete - teško bi neko mogao da odoli da je ne kupi za poklon", priča Miro Krnjajić iz Kozarske Dubice.

On je ambalažu i pakovanje zaštitio u Srbiji. Za njegovu prirodnu, autohtonu rakiju već su stigle i neke pohvale iz inostranstva, tačnije iz Londona i još nekih zemalja Evropske unije.

Na ovim prostorima ima mnogo proizvoda koji bi lako mogli da postanu brend, po kojem bi RS bila prepoznatljiva u svijetu.

Svijet je prije mnogo godina čuo za banjalučki ćevap, sir trapist i za "nektar" pivo. Prije stotinjak godina ti proizvodi su rado bili viđeni na carskim i kraljevskim trpezama. Uprkos tome, još nisu makar formalno pravno postali brend. To praktično znači da ti proizvodi nemaju gotovo nikakvu pravnu zaštitu. Uostalom, sir trapist sada proizvode u gotovo svakoj mljekari i niko nije odgovarao zbog krađe imena ovog čuvenog sira.

O banjalučkom ćevapu da i ne govorimo. Sada ga prave i prodaju u svakoj banjolučkoj mesnici. Jedino je banjalučko "nektar" pivo uspjelo da sačuva svoju robnu marku i teško bi se sada neko usudio da ga falsifikuje.

Na ovim prostorima moglo bi da se nađe još mnogo proizvoda sa stogodišnjom tradicijom u načinu pripreme, karakterističnom jedino za ovo područje. Krajiški kajmak i cicvara, vlašićki sir, pršut, rakije "šljivovica", "viljemovka" i "drenja". Ti proizvodi sigurno bi se rado kupovali širom svijeta, makar naši ljudi - da bi tamo u tuđini osjetili dašak zavičaja.

Proizvođači vlašićkog sira iz RS i Srednjobosanskog kantona u Federaciji BiH koji gravitiraju planini Vlašić dogovorili su se da zajedno zatraže oznaku geografskog porijekla za vlašoćki sir. Vjeruju da će sa tom oznakom sačuvati tradicionalni način proizvodnje ovog sira i da će postići znatno bolju cijenu

"Na području od Kneževa prema Travniku gotovo svako domaćinstvo proizvodi ovčiji ili kravlji vlašićki sir. Tražili smo da brend vlašićki sir dobije samo ovčiji sir. Prema mojim procjenama, na planini Vlašić ima više od šest hiljada ovaca, a kada dobijemo brend - vjerujem da će ih biti i znatno više, jer će cijena biti stimulativna, pa će proizvođači sir moći prodavati po skoro dvostruko većim cijenama", kaže otkupljivač vlašićkog sira iz Kneževa Milorad Keleman.

I na kotorvaroškom području sa planine Vlašić sir otkupljuju dvije zemljoradničke zadruge - "Vlašićki izvor" i DOO "Pirevina" iz Šipraga.

"Problem je što vlašićki sir proizvode i pakuju i van područja ove planine. Osim toga, i bruceloza je desetkovala stada ovaca, a i sela se sve više raseljavaju tako da bi lako mogli da ostanemo bez tog sira ukoliko ga ne zaštitimo", kaže Radenko Perišić iz zemljoradničke zadruge "Vlašićki izvor" iz Kotor Varoši.

Da bi vlašićki sir dobio oznaku geografskog porijekla, mora da ima isti ukus, izgled i pakovanje, pa proizvodio se on u Kotor Varošu ili Travniku.

Zbog toga su se u sve uključili i Privredna komora RS i Tehnološki fakultet iz Banjaluke. Već je, kako reče Radenko Perišić, njihova dokumentacija "otišla" u Brisel i sa nestrpljenjem očekuju da im otuda stigne zaštićena i prepoznatljiva oznaka geografskog porijekla.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: