Potpredsjednik VTK Bosne i Hercegovine, predstavnici Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda i Grupacije pivarske industrije te predstavnici Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH uputili su apel vlastima i ukazali na pogubne posljedice koje bi uvođenje dodatne akcize imalo na domaću proizvodnju i zaposlenost.
Kompanije okupljene u ove dvije grupacije zapošljavaju više od pet hiljada radnika, a procjena je da svojim poslovanjem podržavaju i do 10 puta više radnih mjesta u široj privredi. Uvođenje najavljenih opterećenja rezultiralo bi otpuštanjem velikog broja radnika.
"Grupacije proizvođača piva i bezalkoholnih pića VTK BiH su prvom najavom izmjene Zakona, svim nadležnim institucijama dostavili adekvatne analize sa ekonomskim pokazateljima o učinku Nacrta na konkurentnost ove dvije grane privrede. Smatramo da smo navedenim argumentima i činjenicama dokazali da bi u današnjoj ekonomskoj situaciji u BiH, uvođenje dodatnih akciza, u konačnici imalo više negativnih nego pozitivnih efekata. Apelujemo, još jednom, na sve nadležne institucije da svoje aktivnosti usmjere ka rasterećenju bh. privrede i podizanju njene konkurentnosti, pogotovo imajući u vidu da BiH konstantno bilježi trgovinski deficit", naglasio je Ahmet Egrlić, potpredsjednik VTK Bosne i Hercegovine.
Dodatne akcize, osim što bi bile neopravdane i diskriminirajuće, u suprotnosti su s Reformskom agendom kojom se poboljšanje poslovne klime, konkuretnosti i privlačenje stranih investicija treba postići smanjenjem opterećenja a fiskalna konsolidacija provoditi prvenstveno smanjivanjem javne potrošnje i unapređenjem naplate javnih prihoda.
"Već u ovom trenutku, udio akciza i redovnih poreza u cijeni naših proizvoda veći je od udjela troškova proizvodnje. Ukoliko se uvedu dodatne akcize, domaća proizvodnja pretrpjet će ogromne štete u smislu smanjenja proizvodnje, smanjenja broja zaposlenih, razvoja „crnog tržišta” te smanjenja uplata u budžet po osnovu svih izvornih akciznih i poreskih prihoda. Domaći proizvodi ne bi bili konkuretni u odnosu na proizvode iz susjednih zemalja koje imaju znatno niže akcize ili je uopšte nemaju. Zemlje EU kao što su Njemačka, Estonija i Bugarska odbile su zahtjev za uvođenje akciza na ove proizvode, prepoznajući da je korist za državu premala a rizik prevelik", istakao je Haris Muslić, predsjedavajući Grupacije bezalkoholnih pića i voda.
Članice Grupacije proizvođača piva u BiH već osam mjeseci pokušavaju da ukažu na štetnost ovog prijedloga i spremne su da se uključe u kreiranje novih prijedloga čija bi realizacija osigurala održivost industrije i efikasnije prikupljanje budžetskih sredstava.
"Pivarskoj industriji je 2014. godine nametnuto povećenje akcize od 25 posto a ovo novo bi, zajedno s PDV-om, dodalo 1,76 KM na cijenu gajbe piva. Zasigurno nije neophodno da se u tako kratkom roku poveća akciza na jednom proizvodu. Ovakvo povećanje akcize sigurno će ugroziti poslovanje domaćih proizvođača i izazvati pad prodaje domaćeg piva u BiH, čime se direktno smanjuju uplate u budžet po osnovu svih izvornih akciznih prihoda. Prijedlog povećanja akcize na pivo od 0,15KM/L osmišljen je bez konsultacija s predstavnicima domaćih pivara i nije dio strategije o akcizama u Bosni i Hercegovini", podsjetio je predsjedavajući Grupacije pivara, Edin Ibrahimpašić.
"Vlasti bi, umjesto da podstiču zapošljavanje, ovom mjerom ukinule postojeća radna mjesta. Hiljade porodica ostale bi bez prihoda što će, uz neminovna poskupljenja proizvoda, oslabiti kupovnu moć i ugroziti standard građana", napomenuo je prof. dr. Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata.
Članice grupacija, trideset tri velika domaća proizvođača, u više su navrata upućivale apel nadležnim institucijama i pozivale na zajedničko djelovanje te istakle nedostatke i posljedice uvođenja dodatnih akciza.
