{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Uspješnost bh. kompanija – usporedba s kompanijama u Hrvatskoj i Srbiji

8.5.2013. u 15:15
0
0
Uspješnost bh. kompanija – usporedba s kompanijama u Hrvatskoj i Srbiji
0
U srijedu, 8. maja u hotelu Europa u Sarajevu održana je press konferencija povodom prezentacije rezultata istraživanja o uspješnosti bh. kompanija i usporedbi s kompanijama u Hrvatskoj i Srbiji.
Govornici press konferencije, prof. dr. Fikret Hadžić, dipl. ing. Fuad Strik, mr. oec. Armin Avdić i dipl. oec. Edin Alić, su nakon obraćanja medijima, održali prezentaciju rezultata izvještaja.

Prezentaciju je otvorila, obrativši se prisutnima, ambasadorica Kraljevine Norveške Vibeke Lilloe. Uvažena ambasadorica je izrazila zadovoljstvo u sudjelovanju u ovom projektu, naglašavajući veliki značaj ovakvog istraživanja za razvoj bh. privrede, ali i nastavak prijateljstva Norveške i BiH.

Ambasadorica je čestitala svim dobitinicima CMC certifikata koji predstavljaju internacionalnu certifikaciju menadžment konsultanata.

Ove godine dodijeljeno je devet certifikata.

Kao i prethodne godine, Udruženje poslovnih savjetnika u Bosni i Hercegovini - Lespnet, je u sklopu projekta "Benchmarking sistem za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini" koji je implementiran uz podršku Ministarstva za vanjske poslove Norveške, realiziralo "Godišnji benchmarking izvještaj za 2012. godinu".

Ovogodišnji Benchmarking izvještaj uspoređuje poslovne učinke preduzeća iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

"Prilikom donošenja odluke o tome koje sektore uspoređivati, vodili smo se principom značajnosti pojedinih sektora za bh. privredu, a također i njihovim potencijalnim izvoznim kapacitetima. U skladu s tim, odabrana su tri sektora na kojima BiH može dominantno bazirati svoju izvoznu strategiju. To su sljedeći sektori:

• Prehrambeni sektor
• Drvni sektor
• Metalni sektor

Poređenje je provedeno na osnovu uzorka od čak 900 preduzeća iz tri zemlje koji sadrži zvanične finansijske izvještaje o poslovanju u 2011. godini za po 100 malih i srednjih preduzeća iz svakog od tri sektora", saopćeno je.

Metodologija Benchmarking izvještaja u osnovi se koristi principima Balanced scorecard modela koji su početkom 90-ih godina razvili dr. Robert Kaplan i dr. David Norton, a koji predstavlja menadžerski alat koji identificira oblasti koje kompanija mora mjeriti kako bi balansirala svoju finansijsku stranu s ostalim aspektima poslovnih učinaka.

Za usporedbu su odabrane susjedne države Hrvatska i Srbija zbog toga što su:

- to države s kojima Bosna i Hercegovina ima značajnu trgovinsku razmjenu,
- kao i BiH prošle kroz proces ekonomske tranzicije,
- da su, osim regionalog i direktni konkurenti na tržištu EU.

Svaka država u ukupnom uzorku učestvuje s 300 preduzeća, odnosno 100 po svakom spomenutom industrijskom sektoru.

Generalne karakteristike poslovanja posmatranih industrijskih sektora u BiH prezentirane su podacima o ukupnom prihodu, broju zaposlenih, broju kompanija, izvozu i uvozu za period 2007-2011. godina.

Pokazatelji su izračunati na osnovu ukupnog broja aktivnih preduzeća u prehrambenom, drvnom i metalnom sektoru BiH. Pripadnost preduzeća jednom od posmatranih sektora definirana je prema registriranom osnovnom SKD razredu preduzeća.

Kad je riječ o prehrambenom sektoru ukupan prihod je na kraju posmatranog perioda iznosio 2,8 milijardi KM, od čega je u FBIH ostvareno 70 %, a u RS 30 %. U Hrvatskoj, u ovom sektoru ukupan prihod je iznosio 9,8 milijardi, a u Srbiji 11,1 milijardi.

Efekti svjetske ekonomske krize nisu imali značajnijeg utjecaja na prehrambeni sektor, s obzirom na to da je tokom posmatranog perioda ostvarena prosječna stopa rasta ukupnog prihoda od 5,62 %. Broj stalno zaposlenih radnika u prehrambenom sektoru BiH nije bilježio značajnija kretanja.

U 2011. godini 949 preduzeća prehrambenog sektora zapošljavala su ukupno 19.003 radnika (u FBIH 11.983, a u RS 7.020 radnika), dok je ukupan izvoz iznosio 657 miliona KM, a uvoz dvije milijarde KM.

Najznačajniji SKD razredi prehrambenog sektora u BiH su: Proizvodnja mesa i mesa peradi; Prerada i konzerviranje mesa; Proizvodnja mlijeka, mlijčenih proizvoda i sira te Proizvodnja
osvježavajuđih pića.

Najveći doprinos zaposlenosti u prehrambenom sektoru u BiH daje djelatnost proizvodnje hljeba, svježeg peciva i kolača (4.506), zatim proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi (1.540), te proizvodnja mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva (1.466).

U susjednoj Hrvatskoj preduzeća prehrambenog sektora, njih 1.799, zapošljavala su 49.975
radnika, dok je u Srbiji u 3.373 preduzeća bilo zaposleno 76.548 radnika.

Broj preduzeća u prehrambenom sektoru u periodu od 2007. do 2011. g. u Hrvatskoj i Srbiji ima
tendenciju rasta, dok u BiH taj broj stagnira. Broj preduzeća u navedenom periodu u Hrvatskoj
je veći gotovo za trećinu (32,5%), dok je u Srbiji bio veći za 10%.

Drvni sektor BiH u 2011. godini s 18.270 radnika i 1.289 preduzeća ostvario je ukupan prihod od 1,13 milijardi KM. Efekti ekonomske krize rezultirali su značajnim smanjenjem ukupnog prihoda od 16,3% u 2009. godini u odnosu na onaj iz 2008. godine. U posmatranom periodu, ukupan prihod drvnog sektora po entitetima se gotovo izjednaeio, iako je na početku perioda bio značajno veći u FBIH. Piljenje i blanjanje drva (proizvodnja rezane građe); ,impregnacija drveta, najznačajniji je SKD razred drvnog sektora u oba bh. entiteta.

Ostvareni izvoz u 2012. godini iznosio je 554 miliona KM , a uvoz 231 milion KM.

U Hrvatskoj, u istoj godini, ovaj sektor je s 20.458 zaposlenih i 1.476 preduzeđća ostvario prihod od 1,8 milijardi KM. Drvni sektor u Srbiji je u istoj periodu brojao 22.965 zaposlenih, 2.182 preduzeća i ostvario ukupan prihod od 1,3 milijardi. Drvna industrija u Hrvatskoj, iako s 11,3% manje zaposlenih, generira 58,8% veći ukupni prihod, pri čemu nije teško zaključiti da je to posljedica bolje strukture drvnog sektora.

U ovom sektoru, primijetan je ujednačen i relativno blag rast ukupnog broja preduzeća u Hrvatskoj i Srbiji, dok je u BiH primijetan neznatan pad u broju preduzeća.

Metalni sektor BiH u 2011. godini imao je 1.219 preduzeća koja su zapošljavala 33.519 radnika. Iste godine, ukupan prihod ovog sektora iznosio je 4,18 milijardi KM (3,3 milijarde KM – FBiH; 881 milion KM – RS). Metalni sektor FBiH čini 78,9% metalnog sektora BiH, a RS 21,1%.

U 2009. godini, efekt svjetske ekonomske krize značajno je pogodio ovaj sektor, zbog čega se te godine ukupan prihod na nivou BiH smanjio za 1,4 milijarde KM odnosno jednu tređinu.

Najznačajniji SKD razredi unutar metalnog sektora BiH su Proizvodnja aluminija koja ostvaruje 21,8% ukupnog prihoda bh. metalnog sektora; zatim Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura sa 18,5%;

Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova s 13,9% i Proizvodnja motora i turbina osim motora za zrakoplove i motorna vozila, sa 7,1%. U 2012. godini ovaj sektor ostvario je izvoz od 2,5 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 5,5 milijardi KM, što je za jednu milijardu KM manje u odnosu na uvoz ostvaren 2008. godine.

U Hrvatskoj u ovom sektoru zaposleno je 72.329 radnika, i to u 4.099 preduzeća. Ukupan prihod
u 2011. iznosio je 9,9 milijardi KM. Srpski metalni sektor zapošljavao je 98.484 radnika, u 3.617
preduzeća i ostvaren je ukupan prihod od 7,9 milijardi KM.

Zanimljivo je i to da je porast broja preduzeća, u periodu od 2007-2011, u Hrvatskoj iznosio 706, a u Srbiji 244. Ipak, kriza je uzrokovala pad broja zaposlenih, i to u sve tri države - u BiH za 6%, u Hrvatskoj za 10% i u Srbiji za 13,8%.

Autori vjeruju da će benchmark analiza biti višestruko korisna te je stavljaju na uvid poslovnim subjektima, institucijama, te široj javnosti uopće.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: