{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U Maglaju sve više posla za tekstilnu struku

3.10.2014. u 11:03
5
U Maglaju sve više posla za tekstilnu struku
5
Muhamed Hrnjić, vlasnik firme "HM Promet“ u Maglaju, danas za sebe može reći, ne samo da je uspješan poduzetnik već i da spada među najpoželjnije poslodavce u svojoj općini.
Mala porodična firma počela je proizvodnju 1996. godine, dok danas broje 326 zaposlenica, među kojima se nađe i pokoji muški kolega. Ova tekstilna industrija bavi se većinom proizvodnjom tekstila za automobilsku industriju, zaštitne opreme i radnih uniformi. U firmi se proizvodi po narudžbi kupaca, a kompletan asortiman izvozi se u Njemačku. Među krajnjim korisnicima njihovih proizvoda su Mercedes, BMW, Kia motors, Nissan, kao i veliki trgovinski lanci kojima šiju radne uniforme.

Za vrijeme naše posjete novootvorenom postrojenju HM Prometa, imali smo priliku sagledati kako se odvija izrada radnih košulja i jakni. Objektom dominira ogromna proizvodna hala u kojoj su smještene sve etape proizvodnje. Nakon što od naručioca dobiju dizajn i krojne slike, pristupa se krojenju i rezanju, te se iskrojeni komadi platna peglaju. Slijedi šivanje u etapama tokom kojih se sastavljaju određeni elementi, te vezenje logotipa i postavljanje dugmadi, drikera ili drugih vrsta kopči. Sašiven odjevni predmet odlazi na obradu tokom koje se ručno skidaju končići koji vise ili uklanjaju druge nepravilnosti. Slijedi kontrola prema unaprijed zadanim kriterijima koju obavljaju tekstilne tehničarke. Na kraju, proizvod se podvrgava još jednom djelimičnom peglanju, da bi se na kraju slagao i pakirao u ambalažu. Sedmično ova tvornica isporuči 15.000 do 16.000 komada sašivenih artikala.

Hrnjić nam otkriva na koji način je od male porodične manufakture uspio proširiti proizvodnju do današnjih razmjera:

"Ja sam još 2002. godine dobio jedan kredit USAID-a koji je predstavljao podsticaj da kompanija stane na noge. Taj sam kredit tada dobro opravdao i nakon toga je firma rasla. To se prepoznalo. Kada sam se ponovo obratio USAID-u za novi kredit, oni su mi to pružili. Zahvaljujući tome uspijevamo da zaposlimo nove radnike i prekvalifikujemo ih po potrebi. Svim privrednicima bih poručio da urade isto, jer evo, pogledajte kako se danas ovdje dobro radi“, pokazuje nam ponosni vlasnik svoju proizvodnu halu.

Ovdje vladaju dobri radni uvjeti. Svi su zaposlenici prijavljeni, a nakon probnog rada od tri mjeseca sklapaju se dugoročni ugovori. Prosječno zarade oko 500 KM. Obično se radi osmosatno radno vrijeme, ali kada je potrebno stići rokove, ne gleda se na sat. U sklopu radnog vremena je polusatna pauza za doručak. Proizvodna hala je osvijetljena dnevnim svjetlom, odnosno adekvatnom zamjenskom rasvjetom, dobro je prozračena, a zimi je toplo. Mašine na kojima se proizvodi su savremene i sigurne, a, kako su nam potvrdile i zaposlenice, povrede na radu, poput uboda iglom, veoma rijetko se dešavaju. Tokom cijelog trajanja radnog vremena, od 7:00 do 17:00, mašine neprekidno rade, uz samo jedan izuzetak. U 12:00 sati mašine se isključuju jer tada sve radnice i radnici u isto vrijeme imaju pauzu za kafu. Klepet mašina tada zamijene muzika i smijeh.

Ništa nije teško kada je plaća redovna, a firma sigurna



U proizvodnoj hali zadržavamo se pokraj dvije radnice pred kojima stoji gomila od stotinjak prugastih košulja. Upućuju nas u tajne svog posla – one rade na doradi proizvoda, a trenutni zadatak im je zakopčavanje košulja prije nego što će se slagati i pakirati. Pitamo bole li ih prsti od stotina dugmića. Priznaju da pomalo bole, a i da nije lako sve radno vrijeme gledati u crveno-bijele pruge koje „plešu pred očima'“.

Ipak, ne žale se, naprotiv, hvale svoj posao. Binasa Omić nam kaže kako je plaća redovna, a odnosi unutar kolektiva kolegijalni. Koristila je petnaest dana godišnjeg odmora, a kada se razboli, može koristiti bolovanje. Njena mlađa kolegica Selma Kulačić u ovoj firmi je već četiri godine, a zaposlila se već s devetnaest. Rodom je iz Nemile, ali, kaže, nije joj bilo teško da se zbog posla preseli.

Još jedna od onih koji su zbog zaposlenja došle živjeti u Maglaj je Mirela Hadžić. Ona s neskrivenim zadovoljstvom ističe da je prezadovoljna što je dobila posao za koji se školovala.

"U petak sam dobila diplomu, a u ponedjeljak počela raditi. Tražili su tekstilne tehničare, a ja sam imala tu školu. Bez problema sam došla iz Žepča u Maglaj jer mi je bilo stalo do posla. Na početku sam putovala, ali sam se u međuvremenu preselila ovdje, a potom i udala“, priča nam ova mlada žena, jedna od dvadesetak koje su u ovu firmu došle iz susjedne općine Žepče. Kada je pitamo šta bi preporučila svojoj generaciji, Mirela je jasna:

“Svakome bih preporučila da se usudi napraviti taj prvi korak. Nemojte sjediti kući i govoriti kako nema posla. Posla ima za one koji hoće da rade“.

Prekvalifikacija, ali i obrazovanje za budućnost



Do sada u Maglaju nije bilo dovoljno tekstilnog kadra. Stoga je Hrnjić sklopio sporazum sa Srednjom mješovitom školom da se svake godine po jedan razred usmjeri u ovaj resor. Za one koji nemaju adekvatnu naobrazbu, kompanija je uz pomoć USAID-a osigurala tromjesečnu prekvalifikaciju. Tako su brojne frizerke, trgovkinje ili papirničarke (s obzirom na to da je Maglaj grad u kojem se godinama proizvodi natron) danas postale tekstilne radnice.

Nihada Mujaković u ovoj firmi trenutno provodi prve sedmice radnog staža u životu. Na birou je bila petnaest godina, s obzirom na to da je, kao ratna generacija, bila uskraćena za redovno obrazovanje.

"Osnovnu sam nekako i završila, mada su i tu skraćivali godine, ali srednju nisam uspjela. Šta ću, sjedi kod kuće, rađaj djecu. Sad su veliki, sin je prvi srednje, a kćerka sedmi razred. A ja konačno dobila posao“, počinje svju priču. Upravo je završila tromjesečnu obuku u ovoj tvornici, te je obučena za rad na mašini za šivanje. Pitamo je kakvi su joj prvi utisci:

"Više od očekivanog. Ranije nisam imala priliku, a i bojala sam se pomalo. Kad sam došla, nisam znala uključiti mašinu. Ništa strašno, našla sam se u ovom poslu. Ali bilo je i onih koji nisu uspjeli. Poručila bih svima da budu uporni. Treba voljeti svoj posao, interesovati se za njega, a onda dođe i plata“, ponosno ističe gospođa Mujkanović.

Na kraju posjete ovom dinamičnom i uspješnom radnom kolektivu, direktor Hrnjić nam otkriva svoj kratkoročni poslovni plan – do juna 2015. "HM Promet“ u Maglaju zaposlit će 350 novih radnika koji će u međuvremenu biti prekvalificirani kroz proces rada. Do tada će biti otvorena i nova krojnica, koja će dnevno krojiti 4.500 komada. Dosadašnja ukupna investicija, koja podrazumijeva i izgradnju objekta, nabavku strojeva te ulaganja u razvoj iznosi 5 miliona KM.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: