Šantić odgovorio na napade: Privredna komora FBiH nije odgovorna za neuspjeh proizvodnje smilja
U nedavnom tekstu na našem portalu koji govori o aktualnoj smiljarskoj sezoni, na neke tvrdnje profesora Ahmeda Džubura našli su se prozvani u Privrednoj komori Federacije BiH. Marko Šantić, potpredsjednik Komore nam pojašnjava u čemu je razlog.
"Tačno je da se Komora našla prozvanom u tekstu koji je objavio vaš portal, jer se za neuspjeh proizvođača smilja, jednim od sukrivaca navode se i privredne komore. Prije četiri ili pet godina počela je kampanja promocije ove aromatične kulture u vidu održavanja predavanja i pružanja informacija potencijalnim proizvođačima, da su svjetske potrebe za eteričnim uljem ove biljke nemjerljive i da cijela Hercegovina bude zasađena ovom kulturom, neće biti dovoljno obzirom na potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije u svjetu. U sve ovo Privredna komora FBiH nije bila uključena niti ju je pitao neko za savjet. Stoga se ne smatramo odgovornim za neuspjeh bilo koje proizvodnje, te izražavamo žaljenje zbog bilo čijeg neuspjeha i gubitka radnog mjesta pogotovo malog poljoprivrednog proizvođača", kaže Šantić.
U Privrednoj komori Federacije ističu niz svojih aktivnosti koje su podrška proizvođačima smilja, ali i malina.
"Što se tiče rada Komore , sa ovim proizvodnjama smo upoznali sva resorna ministarstva i druge više nivoe šaljući informacije o mogućnosti koje u ovom slučaju Federacija BiH nudi sa svojih polja, kao što smo odrađivali i promociju primarne proizvodnje, ali i gotovih proizvoda na svim sajmovima na kojima je Komora sudjelovala. Organizirani su Info dani smilja, Info dani maline , ali i drugih proizvodnji koje ulaze u naša udruženja/grupacije/asocijacije", kaže naš sagovornik.
Šantić navodi i kako je Privredna komora FBiH prije dvije godine jedina Institucija koja je pokušala objediniti sve proizvodače i prerađivače smilja bilo kao pravne ili fizičke osobe preko zajedničkog predstavnika u skladnu sa svojim statutom.
"Uvidjevši da je došlo do stihijske proizvodnje i da mnogi od proizvođača kucaju na sva moguća vrata, ali rješenja ni na pomolu. Tada je Komora u skladu sa Statutom komore okupila sve proizvođače i prerađivače smilja, kao i predstavnike naučnih institucija i formirala Grupaciju čiji su članovi između sebe izabrali rukovodstvo, jer su se oni međusobno najbolje poznavali. Cilj formiranja i okupljanja proizvođača i prerađivača je bio da se njihovi zajednički problemi i potrebe prenesu resornim ministarstvima i drugim institucijama koje mogu pomoći otklanjanju problema u ovoj grani proizvodnje. U užem rukovodstvu Grupacije bili su veći članovi proizvođača i prerađivača, ali i članovi naučnih institucija. Ukoliko su članovi bili nezadovoljni rukovodstvom, očito su sami napravili grešku u odabiru jer se neki od njih nisu pojavljivali nakon prva dva sastanka", kazao je Šantić.
Šantić kaže i kako se u proteklom periodu održavani redovno sastanci na kojima su se javljale različite ideje i postojao je veliki entuzijazam kod proizvođača.
"U tom smislu napravljeni su i akti Grupacije koji sadrže Izjavu o pristupanju članstvu, sažetak iz Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, kojega se svi članovi i ozbiljni proizvođači moraju pridržavati, kako bi imali kvalitetan i organski ispravan proizvod, Izvještaj o ispitivanju, te opći Ugovor o partnerstvu. Pojavila se i ozbiljna ideja oko formiranja banke eteričnih ulja gdje bi se svako analizirano ulje čuvalo te u skladu sa svojim parametrima imalo i svoju cijenu i kupca. Međutim, poremećajem na tržištu za eteričnim uljem ove kulture rezultiralo je smanjenom otkupnom cijenom smilja, gdje je došlo do velikog razočarenja manjih proizvođača i njihovog odustajanja od ove proizvodnje. Nadamo se da će se ipak tržište eteričnog ulja od smilja stabilizirati i da će ponovo ova proizvodnja zauzeti mjesto koje joj pripada", izjavio je on.
Zanimalo nas je i kakve su perspektive pred proizvođačima smilja i malina u našoj zemlji, koliko javne institucije i privredne komore mogu pomoći.
"Mi kao Institucija nismo mogli niti smo rješavali pojedinačno poslovnu politiku bilo kojeg privrednika niti je to naša zadaća, nego smo radili posredovanje između privrednih subjekata i resornih ministarstava, tražeći za njih drugačiju poticajnu politiku vezanu za kapitalna ulaganja kako za pripremu i uređenje zemljišta, tako i za nabavku i instaliranje destilerija, hladnjača te promocija proizvodnje i proizvoda u smislu "kupujmo domaće", ali i nastupom na sajmovima", kaže na kraju razgovora potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, Marko Šantić.
Odjel radiologije u ASA Bolnici na putu da bude dostupniji svim građanima BiH
