{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Porezna uprava: U kladionicama oporezovati sve dobitke, izjednačiti topli obrok i opteretiti ugovore o djelu

25.2.2016. u 20:19
275
201
Porezna uprava: U kladionicama oporezovati sve dobitke, izjednačiti topli obrok i opteretiti ugovore o djelu
275
Porezna uprava: U kladionicama oporezovati sve dobitke, izjednačiti topli obrok i opteretiti ugovore o djelu
Foto: Arhiv/Klix.ba
Porezna uprava je Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH nedavno uputila inicijative za izmjenu odluka o radnom vremenu inspekcije Porezne uprave, izmjenu Zakona o Poreznoj upravi, Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću.
Sve se svodi na razloge kao što su pravedenije oporezivanje, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, sprečavanje zloupotreba, jednostavniji obračun i kontola te povećanje javnih prihoda. Ukoliko se inicijative pretvore u izmjene zakona, Uprava predviđa povećanje naplate od čak 100 miliona KM.

Direktor Porezne uprave Šerif Isović iznio je na današnjoj konferenciji za medije prijedlog o neodređenom radnom vremenu za inspektore Porezne uprave. Naime, trenutno radno vrijeme je između 8 i 16 sati što inspektorima sprječava kontrolu iznad datog radnog vremena. Isović je tako saopćio da Porezna uprava predlaže da inspektori mogu raditi u bilo koje vrijeme čime bi se povećala njihova efikasnost na terenu.

Također, izražena je želja da Porezna uprava postane samostalan organ uprave, da izvještaj o radu usvaja Parlament FBiH, da se Porezna uprava on-line vezom poveže sa bankama, da se drugostepeni upravni postupak treba voditi u Poreznoj upravi, da Porezna uprava učestvuje i ima aktivnu ulogu u donošenju zakona i propisa koje će primjenjivati u svom radu, da se u Poreznoj upravi uspostavi interna kontrola i da se uspostavi kombinovani sistem finansiranja.

Prijavljivanje radnika



Inicijativa se dotiče i problema u vezi prijavljivanja radnika. Naime, Prijava radnika se trenutno može izvršiti u roku od sedam dana od dana početka rada što omogućuje zloupotrebe sklapanjem ugovora o radu, bez datuma početka rada i retroaktivno, tako da je prilikom inspekcijskog nadzora bilo teško utvrditi stvarni početak rada.

Porezna uprava stoga predlaže da se zakonom uredi obavezno prijavljivanje radnika prije početka samog radnog odnosa čime bi se navodno izbjegle malverzacije i povećala disciplina i sami broj prijavljenih radnika.

Kladionice



Kroz Zakon o porezu na dohodak, Porezna uprava je izrazila želju izmijeniti pravila po pitanju oporezovanja dobitka u kladionicama.

"Dobici nisu jednako oporezovani. Na dobitke ostvarene učešćem u igrama na sreću, čija vrijednost ne prelazi 100 ne plaća se porez na dohodak. Postoji osnovana sumnja da se i dobici preko 100 dijele na više listića i na taj načun izbjegava plaćanje poreza čime nema prihoda u budžete na isplate do 100 KM", rečeno je u Poreznoj upravi gdje dodaju da je u 2015. godini isplaćen iznos od 444,2 miliona KM po osnovu dobitaka do 100 KM, bez plaćanja poreza.
Iz Uprave stoga predlažu da se isplate dobitaka od igara na sreću do 100 KM oporezuju porezom na dohodak te da ovaj porez bude prihod Fonda PIO.

Igre na sreću



"Igre na sreću su podijeljene i različito oporezovane. Priređivači igara na sreću koji priređuju klađenja zasnovana na snimljenim događajima i kompjuterski generisanih događaja plaćaju naknadu za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja u iznosu od 300 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu. Na kladioničke igre u kojima učesnici pogađaju ishode različitih događaja sa neizvjesnim rezultatom, priređivači su dužni prilikom svake uplate za učestvovanje u igrama na ime naknade za priređivanje igara na sreću, na teret igrača obustaviti 5 posto od svake pojedinačne uplate igrača", rečeno je uz Porezne uprave.

Ističe se da u 2015 godini promet kladionica na koje se plaća paušal iznosi 378.847.528 KM.

Čelništvo tako predlaže da se izvrše izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću tako da se propiše obračun i uplata naknade jednako za sve igre na sreću tj. u procentu od svake pojedinačne uplate igrača.

Prema mišljenju Isovića, očekivani efekat usvajanja prijedloga Uprave jeste da će obračun naknada biće jednak za sve igre na sreću, da će sve igre na sreću bit će jednako tretirane i oporezovane, da će se smanjiti mogućnost zloupotreba, da će se pojednostaviti sistem kontrole, obračuna i naplate prihoda.

Uz stopu od 5 posto bilo bi naplaćeno dodatnih 10,1 milion KM, dok bi uz stopu od 10 posto povećanje javnih prihoda iznosilo preko 29 milion KM.

Ugovor o djelu



Na ugovore o djelu i ugovore o obavljanju povremenih poslova, plaća se porez na dohodak po stopi od 10 posto, dok je Zakonom o doprinosima propisano da se na ove ugovore plaća doprinos za PIO na teret poslodavca po stopi od 6 posto i doprinos za zdravstveno osiguranje na tretet osiguranika po stopi od 4 posto.

"Procjena da je u 2015. isplaćeno preko 180 miliona KM. Učeće poreza i doprinosa kod neto plaća iznosi 70,74 posto, dok kod ugovora o djelu iznosi 12,11 posto", rečeno je iz Porezne uprave.

Uprava predlaže povećavanje poreza i doprinosa na ugovore o djelu ili na ugovore o djelu uvesti doprinose na teret zaposlenika kao i na plaću (31 posto). Čelnici Porezne uprave također žele da se srazmjerno ovom prihodu, u skorije vrijeme smanje doprinosi na plate tj. doprinose na teret poslodavca za zaposlene u radnom odnosu.

Željeni efekti bi bili povećanje javnih prihoda za preko 26 miliona maraka, smanjenje doprinosa na plate, povećanje porezne baze i sprječavanje zloupotreba.

Topli obrok



Naknada za topli obrok ne oporezuje se do 2 posto prosječne plate po danu (mjesečno preko 360 KM bez poreza). Također, pojedini poslodavci isplaćuju maksimalne iznose toplog obroka, odnosno preko 360 KM mjesečno, a prijavljuju minimalne plate.

"Postoje slučajevi da se topli obrok stvarno ne isplaćuje u prikazanom iznosu, jer se isplate prikazuju na spiskovima kao isplate iz blagajne a radnici tvrde da isplate nisu primili. Također, trenutno se isplate regresa bez poreza mogu isplaćivati u visini prosječne neto plate u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate ili u visini 70 posto plate zaposlenika isplaćene u posljednja tri mjeseca. Obzirom da neki imaju plate i preko 35.000 KM, to se bez poreza može isplatiti regres u iznosu preko 24.500,00 KM", objašnjeno je iz Uprave koja predlaže da se propiše jednak iznos toplog obroka (npr. 5 KM po danu) i jednak iznos regresa (npr. 800 KM) koji se neće oporezivati ili ove naknade oporezovati u cjelosti kao i plate, te da se isplate vrše na račun.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: