{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mladi se nakon fakulteta vraćaju u Donji Vakuf i pokreću uspješne biznise

10.12.2015. u 22:51
449
30
Mladi se nakon fakulteta vraćaju u Donji Vakuf i pokreću uspješne biznise
449
Brojni mladi ljudi iz manjih sredina upisuju fakultete u većim gradovima Bosne i Hercegovine u nadi za boljom budućnosti, ali ima i onih koji se vrate u svoje gradove i pokrenu uspješne firme.
Nermin Šutković jedan je od njih. Nakon što je završio Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, vratio se u Donji Vakuf gdje je danas direktor Zemljoradničke zadruge AT.

Da se uz malo entuzijazma i želje za napredovanjem može uspjeti i u malim sredinama pokazuje primjer ovog 30-godišnjaka koji doprinosi oživljavanju poljoprivrede u svom gradu.

Prvo radno iskustvo u Klasu, te povratak u Donji Vakuf



Svoje prvo radno iskustvo Nermin je imao u prehrambenoj industriji Klas, ali zbog nezavršenih fakultetskih obaveza ubrzo je napustio taj posao i vratio se u Donji Vakuf. Kroz razgovor sa kolegom saznao je da je jedan prijatelj u referatu za poljoprivredu Općine Donji Vakuf dao otkaz i otišao u Sarajevo, te se nedugo potom zaposlio na tom radnom mjestu.

"Obratio sam se Ahmetu Sijamiji, kojeg sam odranije znao jer sam primao općinsku stipendiju dok sam studirao u Sarajevu, nakon čega smo otišli do načelnika Huse Sušića i već sutradan počeo sam raditi na toj poziciji", govori na početku razgovora za Klix.ba Šutković.

Po dolasku na radno mjesto zatekao je stanje koje nije bilo zadovoljavajuće, zbog čega je poljoprivreda u Donjem Vakufu bila neorganizovana.

"Ljudi su bili prepušteni sami sebi, veći proizvođači su dobijali poticaje, dok drugi ljudi nisu ništa znali. Veliki broj ljudi nije bio je zaposlen, a tadašnja industrijska zona koja je prije rata zapošljavala oko 5.000 ljudi, bila je pred raspadom. Mnogi njeni uposlenici svoju egzistenciju su pronašli u poljoprivredi, samo je to trebalo bolje organizovati", objasnio je Šutković.

Prije njegove ideje postojala su brojna udruženja, ali zbog nestručnosti nisu uspjela napraviti značajnije rezultate. Šutoković je pokrenuo izradu baze podataka, nakon čega su analizirali stanje i 2009. godine osnovali Zemljoradničku zadrugu AT koja je tada imala tek desetak članova.

"Akcenat je bio na stočarskoj proizvodnji, odnosno proizvodnji mlijeka, jer su mljekare otkupljivale mlijeko od mještana. Za period od tri godine (2008. - 2011.) u Donji Vakuf je došlo oko 600.000 KM poticaja", izjavio je Šutković.

Od deset do 200 članova zadruge



Dvije godine poslije osnivanja zadruge AT, Šutković je postaje direktor te od načelnika zatražio da mu ustupi studente koji završe fakultete na pripravnički rad. Već u 2012. godini implementirano je nekoliko projekata, a krajem 2013. godine njihova vrijednost je iznosila oko 200.000 KM. Projekti su implementirani preko švicarskog Caritasa, UNDP-a i drugih organizacija koje su bile voljne pomoći razvoju poljoprivrede u Donjem Vakufu.

"Pored stočarske proizvodnje, projekti su bili orijentisani i na ekspanziju uzgoja jagodičastog voća zbog njegove cijene koja je 2011. godine bila visoka. Do 2012. godine imali smo 30 dunuma zasade, a u zadnje tri godine taj broj je prešao 1.000 dunuma", kazao je Šutković u razgovoru za Klix.ba te dodao da su posebnim sadnicama malina produžili period berbe.

Mladi se i nakon fakulteta bave poljoprivredom



Šutković je kazao da se mladi nakon fakulteta vraćaju u Donji Vakuf gdje uz dogovor sa načelnikom obave pripravnički staž, a nekoliko njih je zaposleno i u Zemljoradničkoj zadruzi AT.

"Kroz zadrugu je prošlo mnogo pripravnika koji su završili fakultete i većina tih ljudi ovdje radi. Jedan od njih je i Mirzet Čepalo koji je ostao raditi sa mnom i danas čini dio tog tima, dok su ostale kolege našle svoje mjesto u drugim firmama u okviru svojih profesija. Danas imamo oko 200 članova, od čega 150 aktivnih, a veliki broj njih su mladi ljudi koji su poslije srednje škole ili završenog fakulteta i posla u svojoj profesiji, okrenuli se biznisu proizvodnje malina i to uspješno rade. Mnogo njih se i pored posla u struci u slobodno vrijeme bavi poljoprivrednim aktivnostima", dodao je.

Za kraj razgovora Šutković je kazao kako se nada da će u narednom periodu biti osnovan Savez poljoprivrednika na nivou BiH da bi lakše stizali do realizacije svojih ciljeva i omogućili lakše poslovanje poljoprivrednicima s obzirom da ovaj posao donosi zadovoljavajuće doprinose.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: