Uoči sjednice Doma naroda
42

Čavalić: Slučaj Komisije za vrijednosne papire je odlična prilika da se demonstrira političko jedinstvo

M. P.
Veliki broj privrednika u nemogućnosti da ispuni zakonske obaveze/Foto:Shutterstock
Veliki broj privrednika u nemogućnosti da ispuni zakonske obaveze/Foto:Shutterstock
Cijela poslovna zajednica u Federaciji BiH s nestrpljenjem očekuje četvrtak, 9. septembar, za kada je najavljena sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, na kojoj bi trebala biti donesena odluka o razrješenju i imenovanju članova Komisije za vrijednosne papire FBiH.

U proteklih 20 mjeseci poslovna zajednica je u više navrata alarmirala Parlament i Vladu Federacije BiH da se pronađe prijelazno rješenje kojim će se omogućiti nastavak rada komisije.

Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora, za Klix.ba kazao je kako mu je neshvatljivo i neodgovorno da skoro dvadeset mjeseci postoji blokada ove institucije "samo zato što se nije uspio postići konsenzus za izbor pojedinih članova komisije" te da su politička pitanja stavljena ispred interesa ekonomije, privrednog sektora, ali i samih građana Federacije BiH.

"Početkom septembra, na sastanku koji su predstavnici Vijeća stranih investitora u BiH, Udruženja banaka BiH, Udruženja poslodavaca FBiH i Privredne komore FBiH, kao institucionalni predstavnici poslovne zajednice, imali s pojedinim delegatima iz Doma naroda FBiH, stekli smo utisak da će se imenovanje novog sastava komisije konačno desiti 9. septembra", istakao je Muidža.

Rješavanje ovog pitanja, kaže Muidža, nije samo u interesu investitora, nego i drugih subjekata na tržištu vrijednosnih papira FBiH.

"Nanesena je nemjerljiva šteta tržištu kapitala, privredi, bankama, dioničkim društvima, dioničarima i investitorima, pa i samim građanima. Trenutni status komisije je neprihvatljiv i neodrživ, a negativne posljedice su dalekosežne, naročito uzmemo li u obzir da je pandemija koronavirusa proizvela velike ekonomske gubitke. Blokada rada komisije dovela je privredna društva iz Federacije BiH u nepovoljan položaj i uzrokovala direktnu materijalnu štetu iz razloga nemogućnosti da se sredstva koja su namijenjena i već operativna investiraju na tržištu vrijednosnih papira", istakao je Muidža.

Kao još jednu direktnu posljedicu blokade rada komisije Muidža je istakao činjenicu da čak nekoliko stotina neriješenih zahtijeva čeka na određena odobrenja komisije. Desetine miliona KM ulaganja, poručio je, su blokirane u bankarskom sektoru, što se svakako odražava na cjelokupnu privredu, na mala i srednja preduzeća, kao i na same građane. Muidža je, u ime poslovne zajednice, apelovao na delegate da rješavanju navedenog pitanja pristupe po hitnom postupku, s dužnom pažnjom i uvažavajući značaj koji ima, te da se pronađe rješenje kojim će se osigurati nastavak rada komisije.

"O problemu s radom komisije upoznate su i međunarodne finansijske institucije MMF, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj te Ambasada SAD-a i Američka trgovačka komora u BiH, čiji je cilj da se postigne što veća ekonomska stabilnost FBiH, funkcionalnost domaćih institucija i zaštita kako investiranog kapitala, tako i vladavine prava", zaključio je Muidža.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić se nada da će u četvrtak, 9. septembra, biti dovoljno 'razumnih delegata koji će razumjeti sve negativne ekonomske i društvene posljedice blokade komisije'.

"Nije dobro da smo se doveli u poziciju da samo u jednom danu manji dio delegata može blokirati investicije i druge finansijske aktivnosti od nekoliko stotina miliona konvertibilnih maraka godišnje. Ovo se mora mijenjati ubuduće. Moramo imati automatski mehanizam, neku zvučnu alternativnu za razrješenje pat pozicije. Ukoliko se ipak ova odluka ne donese, time bi bila nastavljena blokada i bilo bi potrebno ponavljati parlamentarnu proceduru. Procjena je da bismo, u najboljoj varijanti, morali čekati još šest mjeseci. Najgora varijanta podrazumijeva da gubimo godinu i više, naročito ako se uzme u obzir činjenica da je 2022. izborna godina, što znači da će se vjerovatno po sili prilika blokirati bilo kakvi politički procesi", kazao je Čavalić te dodao kako je 9. septembar izuzetno važan datum jer je to 'posljednja šansa za neke pozitivne ekonomske procese'.

Čavalić kaže i kako je nedavno razgovarao s predstavnicima privrede te da je u tom razgovoru saznao da bi privrednici, ukoliko se ovo pitanje ne riješi u septembru, pokrenuli masovne tužbe, to jeste pokušajem da pravnim putem dođu do rješenja. Takav scenarij, kaže, ne godi nijednoj strani – privrednici bi svejedno čekali, ekonomija bi bila na gubitku, a na kraju bi cijenu svega mogli platiti porezni obveznici FBiH, zbog troškova eventualnih sporova.

"Tendencije stranih direktnih investicija pokazuju da investitori u znatnom broju odustaju od investicija u BiH, kao i FBiH. Blokada komisije za vrijednosne papire minimizira brojne druge napore na promociji naše zemlje u kontekstu investicija. Konkretna radnja, ili u ovom slučaju blokada, ima veću težinu od deklarativne podrške direktnim investicijama (od svih političkih subjekata). Poseban problem se odnosi na blokadu domaćih investicija koje su od izuzetnog značaja za ukupan ekonomski oporavak. Specifično, FBiH u komparaciji s entitetom RS, barem po ovom pitanju, gubi komparativnu prednost za investiranje", kaže Čavalić.

Prema nekim procjenama, blokadom rada komisije blokira se i više od milijardu KM investicija, a trošak propuštenih prilika teško je utvrditi. Međutim, tu se postavlja i jedno izuzetno važno pitanje, a to je koliko je investitora odustalo od investiranja zbog ovog signala o blokadi. Te prilike su, smatra Ćavalić, unaprijed izgubljene i neće biti predmet budućih analiza i izvještaja. Zbog toga i ne iznenađuje insistiranje međunarodne zajednice da se ovo pitanje riješi što prije.

"Nije vrijeme za politizaciju ekonomije. Godina 2021. je godina oporavka. Politička historija uči da se vlast i opozicija tokom ekonomskih kriza ujedinjuju u vezi s konstruktivnim rješenjima. Slučaj Komisije za vrijednosne papire FBiH je odlična prilika da se demonstrira političko jedinstvo. Postoji na desetine drugih pitanja gdje se može voditi politička bitka, ali ovo nije jedno od tih pitanja - privreda gubi na stotine miliona KM direktnog troška. Delegati imaju izuzetnu odgovornost. Njihov glas direktno odlučuje o sudbini običnog čovjeka - da li će imati posao, kolika će mu biti plata itd. Još konkretnije, čitav finansijski sistem FBiH zavisi od tog glasa. Veća politička odgovornost jeste teret, ali također i šansa da se uradi nešto korisno za naše društvo. To je moja poruka delegatima", zaključio je Čavalić.

Da će problem blokade formiranja komisije biti riješen nada se i Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, koji kaže i kako bi se u narednom periodu trebao naći modalitet koji će depolitizirati sam proces izbora članova komisije, odnosno pronaći alternativna rješenja kako bi se prevenirale blokade i tržište normalno funkcionisalo.

"Zaista ne želimo vjerovati da će se odgađanje desiti, jer ponovljeni proces bi vjerovatno trajao više od pola godine, a troškovi i problem koje blokada uzrokuje već skoro dvije godine su ogromni i vrlo teško nadoknadivi. Blokada je već znatno ugrozila i oštetila brojne kompanije, a daljnje održavanje ovakvog stanja prijeti kompletnim urušavanjem velikog dijela ekonomije, povlačenjem stranih investitora i ulaganjem kapitala u drugi entitet ili u druge zemlje. Mi sada imamo situaciju da smo vjerovatno jedina zemlja na svijetu koja već 20 mjeseci neće prihvatiti investicije u privredna društva jer nemamo instituciju koja odobrava emisiju dionica. Ne postoji zemlja na svijetu koja sebi može priuštiti ovakvu blokadu i troškve koje ona nosi, a narčito imajući u vidu da funkcionišemo u vremenu globalne zdravstvene i ekonomske krize", kaže Smailbegović.

Prethodnih 20 mjeseci, kaže, privrednicima je poslata poruka da privreda, nove investicije, ekonomski razvoj i zapošljavanje nisu u interesu Federacije BiH.

"Svi u poslovnoj zajednici smo saglasni da je ekonomija Federacije BiH potpuni talac različitih političkih interesa i smatramo da je to neprihvatljivo. Sve je dodatno zabrinjavajuće jer se očito nema sluha za privrednu zajednicu koja je na koljenima usljed potpune blokade tržišta kapitala, koja traje gotovo dvije godine. Mnoge prilike su izgubljene, s obzirom na činjenicu da su blokirana privredna društva koja nisu u mogućnosti da provedu određene pravne radnje, kao npr. dokapitalizaciju ili preuzimanje i sl. Ukoliko se rad komisije deblokira, mi se nadamo da će se u naredne dvije godine najveći dio ovih investicija i realizovati, ali isto tako moramo biti svjesni da vlasnici kapitala ulažu novac tamo gdje su institucije pouzdane i da smo u prethodnom periodu izgubili puno prilika i radnih mjesta i da će trebati vremena i nakon uspostave komisije da popravimo loš imidž koji smo stekli kao destinacija za investiranje, bilo da se radi o domaćim ili stranim privrednicima i investitorima", istakao je Smailbegović, koji smatra da ne postoje razumni razlozi zbog kojih Dom naroda do sada nije potvrdio odluku o imenovanju te kako takvo postupanje ima izuzetno teške i štetne posljedice koje se reflektuju na ekonomsku situaciju u FBiH.