{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nema velikih skokova u razvoju bh. ekonomije

F
18.7.2007. u 14:35
0
0
Nema velikih skokova u razvoju bh. ekonomije
0
Nema velikih skokova u razvoju bh. ekonomije
Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH 2006. i prve polovine ove godine, nema velikih skokova u razvoju bh. ekonomije barem prema kretanju izvoza.
"Promjena nema niti će ih biti bez značajnijih zaokreta. Prije svega u odnosu države prema privredi i omogućavanja privredi da isključivo zavisi od svojih sposobnosti, kapaciteta i mogućnosti u smislu kvaliteta proizvoda", kazao je predstavnik VTKBiH Igor Gavran na pres-konferenciji.

S tim u vezi on je istaknuo da je za BiH CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) najveća šansa za povećanje izvoza, te izrazio nadu da bi taj sporazum uskoro trebalo da bude ratificiran.

Gavran je kazao da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren izvoz iz BiH u vrijednosti od oko 2.900.000.000 KM, a uvoz 6.300.000.000 KM. Povećanje izvoza od oko 19 posto jeste značajno, ali povećanje uvoza još je značajnije i iznosi oko 27 posto.

"Uz ovakav trend i kretanja niti u narednih pedeset godina nećemo doći do poželjnih odnosa razmjene. Deficit se konstantno povećava tako da se dobitak stečen u prošloj godini zbog efekata PDV-a i drugih pozitivnih promjena polako topi i već prije kraja godine bit će potpuno anulirani pozitivni prošlogodišnji efekti", kazao je on.

U prošlom mjesecu registrirano je opadanje ukupnog obima razmjene izvoza i uvoza pri čemo je došlo do smanjenja i mjesečnog deficita i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom.

Konstatirano je i to da nije došlo do značajnijih promjena u strukturi najznačajnijih trgovinskih partnera. I dalje su to zemlje okruženja i EU s najvećim učešćem Srbije i Crne Gore pojedinačno i EU kao grupacije zemalja. Najveći porast izvoza bilježi se na tržištima Mađarske, Srbije i Crne Gore, Austrije i Hrvatske. Pritom je Crna Gora jedna od rijetkih država s kojima BiH ima visok stepen suficita, odnosno pozitivan odnos razmjene.

Najveći porast uvoza bilježi se u razmjeni sa SAD-om, Srbijom i Crnom Gorom i Turskom. U strukturi razmjene prema sektorima privrede izvoz je povećan u gotovo svim sektorima. Najveći je bio u oblasti kamena, kreča, betona, cementa i drugih materijala, a najmanji mašina, aparata i mehaničkih uređaja.

Izvoz je smanjen u sektoru mineralna goriva i hemijski i farmaceutski proizvodi, dok je uvoz povećan u svim sektorima - najviše u sektorima ruda i metala. Iz mjeseca u mjesec, izvoz je najveći u oblasti ruda, metala i proizvoda kao što su drvo, papir i namještaj, a najveći uvoz mašina, aparata, mehaničkih uređaja.

Gavran je istaknuo da bi ovi podaci o kontrastnom rastu uvoza iz oblasti mašina, aparata i mehaničkih proizvoda mogli dati nadu za buduće povećanje izvoza i proizvodnje, jer te mašine mogu poslužiti povećanju kapaciteta proizvodnje i kvaliteta proizvoda u smislu uvođenja novih tehnologija. Konstatirano je da se duže opaža porast uvoza đubriva, što je označeno kao povećanje mogućnosti za razvoj poljoprivrede i povećanje proizvodnje u tom sektoru.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: