Kuti Livač
195

Mostarci u borbi protiv nelegalnog kamenoloma razotkrili korupciju u institucijama vlasti

G. Š.
Mještani sela Kuti Livač, desetak kilometara sjeverno od Mostara, okupljeni oko Eko udruženja Kuti, koji se mjesecima bore s nelegalnim kamenolomom blizu porodičnih kuća u strahu od ekološke katastrofe su razotkrili kriminalne radnje u institucijama vlasti.

Predsjednik udruženja Kuti Aner Omanović tvrdi kako se dosta toga dešava oko kamenoloma unutar institucija, što pogoduje investitoru koji je bez uredne dokumentacije u augustu prošle godine s ciljem eksploatacije kamena izvezao teške građevinske mašine koje su prelazile preko njihovih posjeda i uništile most koji su izgradili svojim sredstvima.

"Sada je dirigentsku palicu od ministra gospodarstva HNK Željka Laketića preuzeo ministar građenja i prostornog uređenja HNK Suad Hasandedić, koji izigrava i tražitelja i predlagača i otvoreno zastupa interese investitora, umjesto da donosi rješenja na osnovu činjenica", kaže nam Omanović.

Razlog tome je, prema njegovim riječima, činjenica da investitor nije ishodovao eksploatacijsku i rudarsku dozvolu, koju izdaje Ministarstvo gospodarstva HNK, jer da bi dobio tu dozvolu, mora ishodovati Urbanističku saglasnost od Ministarstva građenja i prostornog uređenja HNK.

"Kako je investitoru istekla urbanistička suglasnost za eksploataciju, izdata 2014. godine, jer nije ništa radio do 10. augusta 2021. godine, kada su krenuli ilegalni radovi bez potrebnih dozvola, rudarska inspekcija HNK ih je 30. augusta 2021. godine obustavila. Tada je investitor za otvaranje kamenoloma 'Majdan-Kuti' krenuo ispočetka, tako da ponovno traže Urbanističku saglasnost za eksploataciju kamena u predviđenom kamenolomu. Zahtjev je podnio Ministarstvu građenja i prostornog uređenja HNK, koje je počelo slati upite pojedinim institucijama da daju svoje odobrenje i mišljenje", priča Omanović ogorčen saznanjima do kojih je došao.

Tako je, prema njegovim riječima, pod pritiscima, za koje vjeruje da su bili od ministra Hasandedića, Odjel za urbanizam grada Mostara, koji se ranije izjasnio po tom pitanju, da Prostorni plan ne osigurava pristupni put kamenolomu, dostavilo kartu s "novim pristupnim putem", ne vodeći računa o trasi koridora 5C, jer predloženi pristupni put prolazi djelom puta predviđenim za eksproprijaciju, a dijelom opet kroz naselje.

"Nakon toga smo mi uputili podnesak Odjelu za urbanizam, ali nam uprkos insistiranju nikada nisu odgovorili", kaže Omanović, navodeći kako sve aktivnosti provode preko advokata.

U nizu koruptivnih radnji, kako nastavlja tvrdnje navodeći da sve ima dokumentirano, je razotkrio i da se, nakon što je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK ustanovila kako je najveća površina predviđenog kamenoloma minirana, isposlovano je da je isti proglasilo "razvojnim javnim interesom", kako bi Federacija to područje besplatno deminirala.

U nizu nelogičnosti najveći apsurd je, kako kaže, napravila Agencija za vodno područje, koja izdaje prethodnu vodnu saglasnost, navodom da nema vodenih tokova na tom području, iako tvrdi da mještani imaju izbušene bunare upravo zahvaljujući podzemnim vodama.

Podigli su tužbu na Kantonalnom Sudu u Sarajevu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma, za preispitivanje izdavanja okolinske dozvole investitoru "Majdan-Kuti", koja je, kako tvrdi izdata na bazi lažnih činjenica, među kojima je navedeno da su prve kuće na 700 metara, iako je sudski vještak geometar izmjerio udaljenost od kamenoloma do prve kuće 137 metara.

Također traže od predsjednika Vlade HNK Nevenka Hercega da se preispita ugovor o koncesiji koja je, prema njihovim saznanjima, trebala biti oduzeta. Tražio je i sastanak kako bi približio problem koji je za mještane Kuti gorući, navodeći kako premijer Herceg nije imao razumijevanja za njih, kao ni gradonačelnik Mostara Mario Kordić, od kojeg traže izmjenu Prostornog plana, u koji je 2011. godine ucrtan kamenolom.

Nadu im je kratko probudio predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić, koji ih je primio, ali i nadu brzo srušio, kazavši im kako on ne vidi ništa sporno u kamenolomu, navodeći da su to ozbiljni investitori koji će raditi po najsavremenijim metodama.

Da cirkus bude veći, novi vlasnici kamenoloma su dvojica stranih turskih državljana s privremenim boravkom u BiH, od šest mjeseci, koji im je istekao, što su mještani saznali tako jer su ih za pomoć zvali inspektori Ureda za strance BiH, koji su tražili vlasnike na prijavljenim adresama, ali ih nisu uspjeli naći.

Da apsurd bude veći, kako tvrdi Omanović, sve zahtjeve za dozvole i saglasnosti potpisuje turski državljanin kao direktor, i to neko u njegovo ime.

"A kad smo mi mještani iz Kuti podnosili zahtjev da budemo stranka u postupku kod ovih ministarstava, tražili su nam potvrde CIPS-a, da ustanove jesmo li stanovnici Kuti, jer u protivnom ne možemo dobiti status stranke. Pa kad smo registrovali udrugu, podnijeli zahtjev, kazali su nam kako nismo ovjerili statut udruge, a na stranici Ministarstva pravosuđa HNK se sve može pogledati. Dva mjeseca nas zavlačili", ogorčeno govori Omanović.

Ali uprkos nizu nepravilnosti i nelogičnosti, poručuje da mještani od svoje borbe neće odustati i da su već poduzeli sve pravne korake kako bi se obračunali s kriminalnom i izborili protiv otvaranja kamenoloma, jer smatra da samo tako mogu opstati na svojim ognjištima.