Jedan od najvažnijih uslova je da vlasti BiH kao i entiteti moraju smanjiti javnu potrošnju za najmanje 350 miliona eUra.
MMF je vrlo jasno stavio do znanja da neće dozvoliti da se sredstva koriste za prekomjerne plate u administraciji i socijalna davanja. Takođe, novac nije namijenjen ni za razvojne projekte jer su Evropska unija i još neke međunarodne finansijske i razvojne institucije BiH već odobrile sredstva u tu svrhu.
Najveći problem je kompleksnost administracije u BiH, a poslovna klima kasni za drugim zemljama u regionu, privatizaciji nedostaje transparentnost, javna potrošnja je skoro 50 odsto društvenog bruto proizvoda /DBP/, a nezaposlenost je dostigla 35 odsto.
MMF traži značajna smanjenja do juna kada se očekuje prva tranša od 200 miliona eura. Do tada FBiH mora da uštedi 211 miliona eura, ili više od jedne petine godišnjeg budžeta dok RS mora da uštedi 74 miliona eura od svog budžeta od 852 miliona eura. Savjet ministara BiH mora da uštedi 21 milion eura u budžetu za 2010. godinu.
Srđan Blagovčanin, izvršni direktor organizacije Transparency Internacional u BiH, kaže da će biti smanjena izdvajanja za institucije koje neće protestvovati i koje nemaju uticaj na izborne rezultate.
"Biće veoma teško postići tražena smanjenja izdvajanja, posebno u kratkom periodu, u narednih tri ili šest mjeseci. Vlada FBiH nema ni kapaciteta ni integriteta da primijeni te mjere. Oni će radije rizikovati bankrot i ostaviti budućim generacijama da se suočavaju sa dugovima nego da se suoče sa problemom koji ih može koštati glasova na izborima", kaže Blagovčanin.
Situacija je najgora u FBiH, koja osim visokih plata i beneficija koje daje glomaznoj administraciji, veliku sumu novca troši na ratne vojne veterane i invalide, koji čine najveći dio glasačkog tijela, navodi se u analizi ISN-a.
Analitičari se slažu da pokušaj smanjenja izdvajanja za ratne vojne invalide i veterane može oboriti ionako krhku federalnu Vladu i izazvati socijalne nemire, ukoliko Vlada ispuni uslove MMF. U prva tri mjeseca ove godine više od 250 000 radnika tekstilne i metalske industrije ostalo je bez posla, a očekuje da će se taj broj udvostručiti.
Izdvajanja za ratne veterane, invalide rata, one sa vojnim odlikovanjima i porodice poginulih boraca što je ukupno 184 000 ljudi, predstavlja najveću oblast potrošnje u FBiH. Vlasti ovog entiteta izdvojile su skoro 40 odsto budžeta za 2008. godinu od 912 miliona eura za socijalna davanja.
Eksperti se slažu da će se socijalna davanja morati smanjiti prije ili kasnije, jer su dugoročno gledano neodrživa.
U administrativnom smislu FBiH čini 10 kantona odnosno više od 100 ministara i drugih zvaničnika koje budžet ne može podmiriti. Veliki dio budžeta odlazi na administrativne troškove za vlade i parlamente, stotine ministara i njihovih zamjenika.
Vlada FBiH odlučila je u aprilu da pozajmi oko 80 miliona eura od komercijalnih banaka kako bi ispunila budžetski deficit od više od 130 miliona eura od prošle godine. Vlasti u Federaciji kažu da će iskoristiti novac MMF-a da pokriju budžetski deficit, a zajmovi u komercijalnim bankama biće zamijenjeni fondovima MMF-a.
ISN ističe da je RS u relativno boljoj ekonomskoj poziciji zbog prihoda od privatizacije u posljednje dvije godine, ali da se i oni se polako troše. Vlada RS najavila je da će sredstva MMF-a iskoristiti kao rezervu u slučaju veće krize.
Kao odgovor na zahtjeve MMF-a vlade entiteta pripremile su niz mjera spasavanja kako bi ublažile posljedice ekonomske krize. Čini se, ipak, da su te mjere samo kozmetičke i da neće donijeti očekivane rezultate osim što će privremeno zadovoljiti zajmodavce, navodi ISN.
Vlada RS odlučila je da zamrzne plate u administraciji i smanji javnu potrošnju.
FBiH je sa svoje strane odobrila "antirecesione mjere" i na kantonalnom i entiteskom nivou, ali već je sada jasno da su te mjere beskorisne.
Samo dan nakon što je potpisan sporazum sa MMF-om veterani i demobilisano borci zaprijetili su masovnim protestima ukoliko federalna Vlada smanji izdvajanja za njih.
Vlasti u FBiH neće imati političku snagu da smanji socijalna davanja pa će umjesto toga, navjerovatnije, smanjenja primijeniti u oblasti kulture, sporta, obrazovanja i zdravstva, procjenjuje se u analici.
Što se tiče zahtjeva MMF-a da se smanje administrativni troškovi vlasti u FBiH razmatraju privremene mjere koje neće imati uticaj na dugoročnu stabilnost. Vlada je odlučila da zamrzne plate i beneficije koje su u posljednje dvije godine porasle za 300 odsto. Štaviše, vlada nije postavila nijedan rok za implementaciju ovih mjera tako da nema garancija da će one biti i usvojene.
Nakon skoro mjesec dana pregovora BiH i MMF dogovoreno je 1,2 milijarde eura stend baj aranžmana u naredne tri godine kao pomoć da se prevaziđu posljedice ekonomske krize, ali postavlja se pitanje je da li će moći da se ispune uslovi usljed nedostatka političke volje da se osigura održivost, napominje ISN.
Dvije trećine tog zajma dobija FBiH, a jednu trećinu Republika Srpska.
